U danu koji su iz Republičke uprave civilne zaštite i Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS označili kao kritični za moguće izlijevanje vodotoka, vodostaj rijeke Bosne u Doboju ima tendenciju pada. 19.1.2023. u 1 čas poslije ponoći, kada je zabilježen najviši od kako su počele posljednje padavine, bio je 188 centimetara, u 4:00 176 centimetra, a u 7:30 iznosio je 168 centimetara, a od 12 časova je ispod 100 i pad se nastavlja, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Inače, visina kote redovne odbrane od poplava u Doboju iznosi 300 centimetara, a vanredne 450.
Ono što je karakteristično za Doboj je da ni nakon gotovo devet godina od katastrofalnih poplava u ovom gradu, kada je najviša visina vode u gradu dostigla 721 centimetar, grad još uvijek nije bezbjedan.
Vlasti, kako one na lokalnom, tako ni na republičkom nivou, ovom problemu nisu posvetile dovoljno pažnje. Osim priče, konkretno je obezbijeđeno samo 2.032.919 KM, koliko su iznosili procenjeni radovi za kandidovani Glavni projekat regulacije obodnog kanala Liješanj i Grab. Sredstva su obezbijeđena od ukupno 19 miliona evra doniranih od Evropske Investicione Banke koliko je dobila BiH u okviru realizacije druge faze projekta “Hitne mjere za zaštitu od poplava na području RS”.
Za potpunu zaštitu Doboja od poplava, međutim, potrebno je najmanje 25 miliona maraka, a o ozbiljnom obezbjeđenju tih sredstava se sve rjeđe priča od strane nadležnih, zbog čije nebrige je, u poplavama u maju 2014. godine, Doboj izgubio 11 ljudskih života i imao 170 miliona maraka materijalne štete.
Centar za humanu politiku je, zahtjevajući kažnjavanje odgovornih, nedugo nakon tih poplava podnio i krivične prijave, ali je Okružno javno tužilaštvo Doboj tek prije mjesec i po dana podiglo optužnicu – protiv bivšeg gradonačelnika Doboja, Obrena Petrovića i bivšeg načelnika gradskog Štaba za vanredne situacije i šefa odsjeka Civilne zaštite grada Doboja, Milka Vidakovića – zbog krivičnog djela Izazivanje opšte opasnosti.
Nema nikakve sumnje da u odsustvu brze reakcije pravosuđa i kazni za odgovorne, treba tražiti odgovor na pitanje zašto se do danas nisu preduzele adekvatne mjere na zaštiti stanovništva od poplava. A razloga za procesuiranje odgovornih bilo je ne samo u posljedicama poplava iz 2014. nego i u ponašanju vlasti i institucija pod njenom kontrolom prije i nakon poplava.
Pomenuti Centar za humanu politiku je godinama uporno upozoravao na problem odobravanja, podsticanja i nesprečavanja zabranjene gradnje i izvođenja drugih radova u velikom koritu Bosne kojom je povećana ugroženost Doboja od poplave, na negradnju i neodržavanje objekata za odvodnju unutrašnjih voda, neobezbjeđenje i nenamjensko trošenje budžetskih sredstva za finansiranje zaštite i spasavanja, nepostojanje organizovanih, obučenih i upotrebljivih snaga za zaštitu i spasavanje od poplava, blokiranje realizacije uređenja korita Bosne po projektu iz 2014. godine kojeg je naručio i finansirao grad Doboj, pogodovanje investitorima da im izmjenama regulacionog plana bude omogućena gradnja u velikom koritu Bosne, itd.
U nedostatku odgovorne vlasti i pravne države, građanima ostaje da se pouzdaju jedino u sreću i u sebe. To što se praćenjem vodostaja rijeka kod nas bave i građanski aktivisti, odraz je prije svega nepovjerenja u vlast i sistem.
Srećom, a ne zaslugom vlasti, dakle, situacija ovog četvrtka nije ktitična ni u Doboju, ni u susjednom Maglaju, takođe gradu stradalniku u poplavama 2014. godine. Jedino je u rano prijepodne usljed obilnih padavina i visokog vodostaja rijeke Bosne podvožnjak u Liješnici, južni ulaz u Maglaj sa magistralnog puta M17, bio neprohodan.
Većih problema nije bilo ni nizvodno od Maglaja i Doboja, na području Modriče, Vukosavlja i Šamca, mada je bilo izlijevanja vodenih površina, zbog nelegalnog i nekontrolisanog vađenja riječnog materijala, na ranije poznatim kritičnim mjestima. Što je opet povezano sa vlašću. I sistemskom korupcijom, u pozadini ovog problema.
“Pratimo situaciju i sa svoje strane, izlazili smo na lice mjesta danas na južnom ulazu u Doboj iz pravca Maglaja kod željeznog Austrougarskog mosta, koji je u majskim poplavama 2014. godine označen kao glavni “krivac” za plavljenje Doboja. Situacija nije kritična, padavine postepeno prestaju, pa je u podne čak došlo do razvedravanja. Prema najavama meteorologa danas i sutra se očekuje snijeg u ovom dijelu BiH, pa bi do problema moglo doći otapanjem snijega, što ćemo pratiti u narednim danima” – informacije su od aktivista koji na području od Žepča do ušća rijeke Bosne u Savu kod Šamca provode kampanju zaštite vodotokoa rijeke Bosne od nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka.
Građani su iz poplava 2014. godine izvukli pouku. Vlast nije. Jer umjesto predstave za javnost pred posljednje padavine, koja bi trebala da simbolizira njihovu odgovornost, oni su u prethodnim godinama trebali uraditi ozbiljne konkretne stvari koje bi građanima garantovale najviši stepen sigurnosti i uvjerile ih da mogu računati na institucije sistema, a ne da se, u nepovjerenju u institucije, samoorganizuju u cilju praćenja i uzbunjivanja, kako poplave ne bi opet dočekali nespremni, na spavanju, s posljedicama za koje niko neće odgovarati.
