Iz Tužilaštva su u odgovoru Detektoru naveli da nema formiranih predmeta koja se odnose na elementarne nepogode zbog poplava, bujica, klizišta i odrona.
Emina Veljović, pravnica i izvršna direktorica Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, koja se trenutno nalazi u Fojnici, kaže da je nepokretanje predmeta u Tužilaštvu problematično.
“Na terenu su Oružane snage, tu su aktivisti, volonteri. Šta se dešava s Tužilaštvom, nisam sigurna. Jeste problematično da su spori, jer se ipak radi o prirodnoj nesreći velikih razmjera i o ljudskim životima“, kaže Veljović, dodajući da su uzrok poplava u SBK-a padavine, ali treba ispitati ima li ljudski faktor uticaja.
Osim tri ljudske žrtve, pričinjena je i materijalna šteta u općinama Kreševo, Fojnica i Kiseljak. Iz Vlade ovog kantona saopćili su da će se materijalne štete tek procjenjivati, kao i da je već sada vidljivo da su ogromne.
“Potrebno je da Tužilaštvo čim prije krene s radom jer će naići na veliku osudu i javnosti i nevladinog sektora“, rekla je Veljović.
Advokat i bivši sudija Vlado Adamović kaže da se posljedice poplava u ovome i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) razlikuju, jer u Fojnici ništa nije ukazivalo na druge faktore, osim prirodne katastrofe, za razliku od Jablanice.
“Ta prirodna katastrofa je vjerovatno zbog obilnih padavina ubrzana nečim, nešto je doprinijelo. Jesu li to loša održavanja odvoda, ili neka gradnja koja je napravila prepreku, to tek treba utvrditi, i to je ta razlika koja je opredijelila različito postupanje“ kaže on.
U svakom slučaju bi, dodaje, tužioci morali reagovati i ispitati da li je na tom terenu rađeno nešto što bi doprinijelo takvim posljedicama.
Profesor geografije Vedran Zubić kaže da je pojačan intenzitet padavina jedan od uzroka poplava u BiH, ali da je vegetacija devastirana ljudskim radom najviše u Donjoj Jablanici zbog formiranja kamenoloma.
Kaže da se talog šljunka, odnosno kamenja, koji nije trebao u kamenolomu, pokrenuo kod veće količine padavina.
“Na prirodu ne možemo utjecati, ali siguran sam da ogroman udio snosi čovjek u posljedicama ovakve kataklizme“, kaže Zubić.
Iz Kantonalnog tužilaštva HNK-a u ponedjeljak je saopćeno da je formiran predmet nakon poplava koje su pogodile i ovaj kanton, a usljed kojih je, prema posljednjim informacijama mostarske policije, poginuo 18 osoba, te da provjeravaju navode da li postoji uloga ljudskog faktora.
Policija i Tužilaštvo, kako je saopćeno, poduzimaju provjere, s posebnim akcentom na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi u mjestu Donja Jablanica.
Adamović navodi da su tragovi iz potopljenih područja doveli do kamenoloma.
“Onda je postao problem utvrditi da li je to vezano za način na koji je rukovođeno tim kamenolomom ili je jednostavno prirodna katastrofa“, navodi Adamović.
Dodaje da je, bez obzira na različite situacije, i Tužilaštvo SBK-a trebalo formirati predmet i ispitati sve okolnosti.
Esad Fejzagić, bivši sudija i tužilac, smatra da se tek treba ispitati da li ima elemenata za osnov sumnje da je počinjeno neko krivično djelo.
“To se tek desilo. Istrage traju jako dugo i ne treba da iznenađuje što još uvijek nije formiran predmet. Ovdje nije pitanje dana, treba ispitati sve”, rekao je Fejzagić.
Nakon poplava koje su pogodile BiH 2014. godine, Okružni sud u Doboju je tek 15. decembra 2022. godine potvrdio optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika Obrena Petrovića i bivšeg šefa Odsjeka civilne zaštite u ovom gradu, Milka Vidakovića.
Oni se terete da su tokom poplava 2014. izazvali opasnost za život ljudi i imovine većeg obima, usljed čega je nastupila smrt 11 osoba i imovinska šteta većeg obima. Suđenje je pred Okružnim sudom u Banjoj Luci počelo u augustu prošle godine.
Profesor Zubić kaže da ove poplave nisu kao one 2014. godine.
“To je bio klasični vodni val, a ovo su bujične poplave“, kaže on i dodaje da su katastrofalne posljedice uzrok antropogenog, odnosno ljudskih aktivnosti ili intervencija.
Načelnik Fojnice, Sabahudin Klisura, kazao je u izjavi za Detektor da mu je trenutni cilj zaštititi ljudske živote od novih poplava, a za nepokretanje predmeta u Tužilaštvu je rekao da se “svako treba baviti svojim poslom“.
“Ja sam još u kanalu i uz mašinu. Pokušavam da stvari rješavam na terenu, a svako neka se bavi svojim poslom“, rekao je Klisura.
Da je Tužilaštvo trebalo reagovati odmah smatra i predsjednik Udruženja “Eko akcija“, Anes Podić. U razgovoru za Detektor kaže da u Krivičnom zakonu Federacije postoje elementi na osnovu kojih Tužilaštvo može ispitati da li je i ljudski faktor uticao na poplave.
“Očito je da ljudi itekako utječu na prirodu na štetne načine. Smatram da i u ovom slučaju ima utjecaja ljudskog faktora. Siječe se šuma nemilosrdno, na padinama Bitovnje, odakle su došle ove padavine koje su napravile i štetu i ljudske žrtve“, kaže Podić.
Federalni krivični zakon propisuje da će se onaj ko – protivno propisima ili naredbama nadležnih tijela – siječe ili krči šumu, podbjeljuje stabla ili na drugi način pustoši šumu, kazniti kaznom zatvora do jedne godine.
“Tužilaštva su nama ‘crna rupa’ našeg društva“, govori Podić.
U SBK-a je još uvijek na snazi upozorenje koje je izdala Kantonalna uprava civilne zaštite. Upozorili su stanovništvo i pravne subjekte da – radi zaštite zdravlja i života ljudi, te materijalnih i kulturnih dobara – odmah, a u skladu sa svojim nadležnostima, preduzmu neophodne preventivne mjere zaštite od poplava, klizišta i odrona, te pripreme adekvatne snage i materijalno-tehnička sredstava za brzi odgovor na najavljene moguće bujične poplave, klizišta i odrone.
Vlada ovog kantona donijela je u subotu odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovano obilnim padavinama na području Kantona, a najpogođenije su općine Fojnica, Kreševo i Kiseljak.
Profesor Zubić pojašnjava da priroda ne može “pokupiti” padavine, “ukoliko imate uska riječna korita koja su pregrađena, betonirana, na njima napravljene kuće“.
“Teško mi je reći koliko je ko kriv. Sječa šume koju permanentno radimo, divlja gradnja i pravljenje vještačkih pustinja su sigurno jedan od uzroka. Nema tla i vegetacije koja će to popiti“, kaže Zubić.
