“Doboj nije zaštićen od poplava! Ponoviće se maj 2014. godine!” – poruka je i upozorenje nadležnima u lokalnoj zajednici i na nivou Republike Srpske sa jučerašnje prezentacije neformalne grupe građana “Da se ne ponovi maj 2014.” pod nazivom “Zaštita od poplava i uređenje korita rijeke Bosne”.
Tokom prezentacije aktivnosti u proteklih godinu i po dana, konstatovano je da bi Doboj mogao ponovo biti poplavljen ako ne budu uređeni korito rijeke Bosne i drugih vodotoka i izgrađeni odbrambeni nasipi i drugi objekti za zaštitu od poplava, ako se ne spriječi gradnja i deponovanje materijala i ne uklone objekti i deponovan materijal sa vodoplavnog područja. Takođe, ako ne bude utvrđena krivična i druga odgovornost predstavnika JU “Vode Srpske”, vodne inspekcije, Ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva unutrašnjih poslova, tužilaštva i Gradske uprave za poplave 2014. godine, nastalu štetu, korupciju i neštićenje od poplava. I, ako ne bude uspostavljen odgovoran, efikasan, transparentan i nekoruptivan sistem upravljanja vodotocima, zaštite od poplava i nadzora.
Na prezentaciji je istaknuto da je za zaštitu Doboja od poplava master planom iz 2014. godine predviđeno uređenje 4,5 km korita rijeke Bosne, 0,8 km korita rijeke Spreče, 2 km potoka Liješanj i 1,2 km Oraškog potoka. Podizanje visine odbrambenog nasipa u dužini od 4,5 km, izgradnja 1,2 km odbrambenog nasipa u Barama, izgradnja nove pumpne stanice, izgradnja 3,5 km kanalske i kolektorske mreže i uklanjanje izgrađenih objekata, deponovanog materijala i starog željezničkog mosta sa vodoplavnog područja.
“Od predviđenog do sada je uređeno 180 metara korita potoka Liješanj i podignuta visina 2,1 km odbrambenog nasipa. Vode Srpske i druge nadležne institucije nemaju rokove za uređenje korita rijeke Bosne i druge predviđene radove. Zbog nepoštovanja zakonskih odredbi o zabrani gradnje na vodoplavnom području i korumpiranosti predstavnika Voda Srpske, vodne inspekcije, gradske uprave, policije i tužilaštva u Doboju je nasuto oko 200 hektara i izgrađeno nekoliko desetina objekata u velikom koritu rijeke Bosne koji su bili jedan od uzroka poplave 2014. godine – istakao je na prezentaciji Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku koja podržava grupu u implemenaciji projekta “Podrška građana u borbi protiv korupcije”.
Njegove su tvrdnje i da projekat uređenja korita rijeke Bosne, koji je izrađen prije mapa opasnosti i rizika od poplava, predviđa zadržavanje većine izgrađenih objekata kojim se udovoljava privatnim i koruptivnim interesima. Rekao je i da je protiv odgovornih za poplave 2014. godine iz Voda Srpske, vodne inspekcije, grada Doboja i Ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva unutrašnjih poslova i tužilaštva podneseno više krivičnih prijava po kojim ne postupaju dobojsko i druga tužilaštva.
“Za razliku od naših tužilaštava koja štite korumpirane i odgovorne za poplave 2014. godine, njemačko tužilaštvo, po službenoj dužnosti, provodi istragu protiv odgovornih za ovogodišnje julske poplave u toj državi. Osnovni sud u Doboju još nije zakazao pripremno ročište po tužbi koja je podnesena u januaru 2017. godine protiv Republike Srpske, Voda Srpske i grada Doboja, kojom se traži da se utvrdi da su tuženi odgovorni zbog nezaštićenosti Doboja od poplava, utapanja 11 Dobojlija i nastalu štetu, kao i da se obavežu da urede korito rijeke Bosne, izgrade odbrambene nasipe i objekte za odvodnju unutrašnjih voda i nadoknade štetu od poplave 2014. godine.”
Diplomirani arhitekta Biljana Gajin je sa stručne strane pojasnila da je veliko korito rijeke Bosne pregrađeno nasipanjem zemljišta kod starog željezničkog mosta i izgrađenim objektima na lokalitetima buvlje pijace, Elektro Doboja i objekata dva šljunkarska preduzeća, kao i ozbiljno napadnuto izgrađenim objektima i nasipanjem u blizini i kod benzinske pumpe.
Ona je ukazala na neophodnost izgradnje kanalske i kolektorske mreže za odvodnju unutrašnjih voda iz gradskog naselja i zaštite i održavanja vodotoka drugog reda. Takođe i na uspostavljanje zakonom propisanog sistema zaštite od poplava, te da nadležne institucije prestanu sa kampanjskim radom kada je u pitanju vodozaštita Doboja i da ne zaboravljaju obećanja i obavezu da zaštite Doboj i druga područja od poplava, kao što je to učinjeno nakon poplave 1965. godine.
