STOP neakreditovanim fakultetima - inicijativa neformalne grupe mladih RS

Hrvatski RTL objavio je priču o bosanskim lažnim diplomama za hrvatske političare: Diplomu u Banjoj Luci dobio je a da u BiH nije ni otišao

Zbog čega je važna borba, između ostalog i neformalne grupe studenata okupljenih oko inicijative ''Stop neakreditovanim fakultetima'', za sređivanje stanja u visokom školstvu u Republici Srpskoj, ali i cijeloj BiH, govori nam skandal koji je, ovih dana, aktuelizirao hrvatski RTL, o kupovini diploma hrvatskih političara (ali i ne samo njih), u BiH. I to čak i bez obaveze da kroče u zemlju čiji im fakultet daje diplomu i dođu do tog fakulteta. Boris Jokić, direktor hrvatskog Instituta za društvena istraživanja nazvao je to sramotom za hrvatsku državu i akademsku zajednicu. O sramoti BiH i njene akademske zajednice da ne govorimo. Veća od nje je samo sramota ovdašnje politike, koja je i kreirala ovakav ambijent i ovakav obrazovni sistem. Na svoju sliku i priliku. (Antikorupcija)

2015. dojučerašnji gradonačelnik Novalje Ante Dabo upisao je Pravo u Banjoj Luci. Već je studirao pa  ga je od akademske titule dijelilo nekoliko ispita koje je morao položiti uživo. Koji mjesec kasnije dobio je diplomu, a da, otkrio je to Ivan Žada – nijednom nije prešao granicu. Da je takvih slučajeva mnogo, javna je tajna.

Prvostupnik prava

Zbog Sveučilišta u Banjoj Luci Milorad Dodik ispričao se Hrvatskoj, bivša ministrica obrazovanja objašnjava da je vjerodostojnost takvih diploma gotovo nemoguće dokazati, a zakon koji bi polako uveo reda u ovu priču, očekivano, nije naišao na podršku.

Tri puta u godinu dana Potraga je pokušala s dojučerašnjim gradonačelnikom Novalje Antom Dabom razgovarati o njegovom akademskom zvanju. Zadnji put lani u prosincu. Upitali smo ga za presliku diplome.

”Zašto bih vam poslao?”, rekao je Ante Dabo.

Naime, iz više smo izvora doznali da nema valjanu diplomu prvostupnika prava koju je navodno stekao u susjednoj BiH, odnosno Republici Srpskoj u Banja Luci. Pitali su ga to više puta i novinari lokalnih medija, no Dabo se uvijek pravdao zadiranjem u njegovu privatnost i nije htio odgovoriti. Poslije kave nam je priuštio šetnju i petnaestak minuta vožnje ulicama Novalje sve dok nije odlučio izići pred gradsku upravu.

Nije nam do danas dokazao iako sam mu i pismeno uputio ista pitanja. No što je zapravo sporno? Danas pedesetšestogodišnji Dabo, kako piše u njegovoj biografiji, diplomirani je pravnik. Pravo je upisao krajem osamdesetih U Rijeci, a studiranje je prekinuo zbog mobilizacije u rujnu 1991. Jedan od osnivača 111. riječke brigade HV-a, a kasnije i njezin zapovjednik Novaljac Nikola Škunca, govori kako to nije istina.

”Ono što ja znam, a ništa nije izblijedilo iz mog sjećanja ovdje kada su počela događanja vezana za deveti mjesec dotični u tom prostoru, u vrijeme tih događanja nije uopće bio. Nije mu se mogao ni uručiti poziv o mobilizaciji”, rekao je Nikola Škunca, umirovljeni general Hrvatske vojske.

Visokoškolske ustanove u susjedstvu

I na ovo pitanje od Ante Dabe nema odgovora. Ono što smo uspjeli doznati jest da je bio mobiliziran mjesec i pol dana godine 1993. i neko vrijeme 1995. za trajanja vojno redarstvene operacije Oluja. Nakon studiranja u Rijeci, Dabo je nekoliko ispita položio i na Fakultetu pravnih nauka u Vitezu 2010. O kojim se ispitima radi s tamošnjeg sveučilišta nam nisu odgovorili. S takvim odnosom visokoškolskih ustanova susjedne države susretala se i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak kada je češljala više od 70 000 diploma u obrazovnom sustavu tražeći krivotvorine.

”Te institucije neće baš davati da su ovi kod njih diplomirali. To ćete lijepo vidjeti na način da kada smo mi tražili da nam neka sveučilišta iz BiH da su ovi kod njih diplomirali oni nam nikada nisu odgovarali tako da sam ja dala naputak školama primjerice da one za koje se diploma ne može provjeriti ne smijemo zapošljavati”, izjavila je Blaženka Divjak, bivša ministrica obrazovanja.

Sa svim tim ispitima koje je navodno ranije položio u Rijeci i Vitezu Dabo odlazi 2015. u Banja Luku na Panevropski univerzitet Apeiron 11.svibnja upisuje treću godinu općeg prava. Priznaju mu 144 ECTS boda. Ostalo mu je još sakupiti 36 bodova do diplome prvostupnika. I to je opet navodno uspio odraditi sve do studenog iste godine kada mu je izdana diploma. Nazvao sam spomenuti fakultet, predstavio se kao zainteresirani student u sličnoj situaciji kao što je bio Dabo. Odgovor me istodobno nasmijao i šokirao.

”Ma nema veze. Ma priznajemo mi sve. Aha. Znači može. Ma nemojte ništa odbacivati. Nama samo donesite potvrde o ispitima i prije dvadeset godina. Ispit je jedno 5 – 6 bodova. Pa da, kako koji. Oni će vama prvo da provjere što ste polagali. Možda će to biti ispit iz četvrte godine, a vama treba trogodišnja diploma, je li tako? Pa se onda vi možete dogovarati da vam se ti ispiti iz četvrte godine, ne znam kako, mislim razumijete me , bit će neki dogovor”,  poručili su iz referade.

Cjenkanje na sajmu

Više me razgovor podsjetio na cjenkanje na stočnom sajmu, nego na razgovor s djelatnicom u referadi fakulteta. No doznao sam najvažniji detalj za ovu moju priču.

”Znate kako da vam kažem radi se o tome da se mora polagati u sjedištu”, rekli su u referadi.

Upravo zbog te činjenice dovodimo u pitanje vjerodostojnost Dabine diplome. Naime, Ante Dabo tijekom cijele 2015. godine nije boravio u Bosni i Hercegovini. Tek je u susjednu državu kročio službenim vozilom grada Novalje sredinom siječnja 2016. No tko je ovdje više kriv. Fakultet koji mu je upisao ocjene i izdao diplomu, a da studenta nije niti vidio ili student Dabo koji se takvom diplomom i zvanjem koje iz nje proizlazi predstavlja, a da na fakultet nije nogom kročio.

”Ako osoba napravi lažnu ispravu, a diploma je isprava kojom se dokazuje da je neka osoba završila određenu školu čini kazneno djelo krivotvorenja isprave. Međutim ako osoba koja nije pohađala nastavu, sve potrebne kolegije i ne obavi sve što je potrebno za određeno zvanje ipak od te ustanove dobije diplomu s kojom može dokazati da je stekla određeni stupanj obrazovanja, osoba koja je izvršila upis u odgovarajuće registre čini kazneno djelo. To je kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja”, rekao je odvjetnik Albin Hotić.

”Ovo što se sada događa, sama činjenica da postoje brojni slučajevi ljudi sa lažnim diplomama, s diplomama gdje nisu ni vidjeli sam fakultet, gdje se nisu ni pokazali na nastavi je zapravo sramota za Hrvatsku, za hrvatsku državu, posebno akademsku zajednicu. Svi zajedno bi se trebali boriti protiv takvih slučajeva, svi zajedno bi trebali takve ljude prokazati i onemogućiti im da obnašaju javne dužnosti zato što su nepravedan i nepošten način došli do prednosti u odnosu na druge ljude”, kazao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.

”Oni koji se provuku još uvijek mogu dograditi svoju sposobnost varanja i života na tuđoj grbači. I najčešće se takvi zapošljavaju ne u privatnim poduzećima, ne radno intenzivnoj industriji nego u javnim poduzećima, Upravama, gradovima i općinama. Dakle toga ima jako, jako puno i to je demotivirajuće za one koji se redovno školuju i s druge strane na konkurentnost”, komentirala je Blaženka Divjak, bivša ministrica obrazovanja.

Znaju to i vlasti Republike Srpske. 2007. godine naložili su poništenje stotinjak diploma sveučilišta tendenciozno nazvanog Apeiron. Apeiron je, za one koji ne znaju, koncept u filozofiji koji je uveo Anaksimander, a znači ishodište svega, beskonačnu, neodređenu, primarnu supstancu. Apeiron je ponovno bio u fokusu i lani kada se zbog njihovih diploma čak i Milorad Dodik ispričavao Hrvatskoj.

”Mi imamo ovdje neke univerzitete, fakultete kojima su izdati certifikati ranije koji su filovali lažne diplome. Kao Apeiron naprimjer? Da. Oni moraju da snose odgovornost i ja sam za to da se taj univerzitet odmah zatvori i svi oni koji su učestvovali u tom da se krivično gone. Ja se izvinjavam hrvatskoj državi što su iskorištene te mogućnosti od nekih njihovih državljana da na taj način pribave visokoškolske diplome”, rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.

Naša agencija za Visoko obrazovanje koja je zadužena za priznavanje inozemnih kvalifikacija od 2015. do 2020. godine priznala je 99 visokoškolskih kvalifikacija stečenih na Panevropskom univerzitetu Apeiron

Apeiron se spominjao i kada su se češljale diplome u obrazovanju.

”Nažalost to se nije dalje nastavilo da se provjeri tamo gdje država ima nadležnost. Ne samo ministarstva već i javna poduzeća, komunalna poduzeća, općine, gradovi, nadzorni odbori na različitim drugim mjestima gdje se politički uvjetuje. Obavezno bi se trebala provjeriti svaka diploma temeljem koje netko dobije privilegirani posao. Jeste li o tome razgovarali na vladi, s premijerom. Zašto nije otišlo dalje od ministarstva obrazovanja? Jesmo dakako. Ja sam razgovarala i bilateralno s drugim kolegama. Ali takve inicijative kod nas nemaju političku potporu. Valjda smo do sada to naučili”, kazala je Divjak.

”Takva diploma nije krivotvorena ali je to u suprotnosti s moralom i društvenim normama da se vi predstavljate kao liječnik ili diplomirani pravnik kad znate da niste pohađali odgovarajuće kolegije, da niste pročitali odgovarajuću literaturu, prošli nastavu, a da se predstavljate tako”, izjavio je Hotić.

Ne može se utvrditi vjerodostojnost

Bivša ministrica upozorava da je takvih slučajeva i u Hrvatskoj u visokoškolskim ustanovama. Nedostaju evidencije koje prema zakonu trebaju postojati pa se nerijetko ne može utvrditi vjerodostojnost diplome.
”Ako se pokaže da neko sveučilište, neki fakultet ne vodi evidenciju kazne moraju biti stroge. I takvih smo slučajeva imali da se evidencije ofrlje vode. Nekada je to zato što ljudi nisu dobro organizirani, a može biti i zato da se prikriju različiti tragovi”, rekla je Divjak.

”Ako imate ustanovu u kojoj imate dva zaposlena, a 600 studenata onda je vrlo jasno što se tamo događa. Trebate inzistirati na određenim mjerilima, trebate davati licence samo onima koji te standarde, ta mjerila, mogu ispuniti”, izjavio je Jokić.

Bivša ministrica Divjak zna rješenje. Prijedlog zakona lex diploma stavila je premijeru na stol.

”Prijedlog koji bi trebao to riješiti na cjelovit način. Ako ste prevarili i zaposlili se lažnom diplomom nema zastare. Drugo provjera diploma kod zapošljavanja na javne funkcije i treće strogo kažnjavanje svih varalica. Ne samo onih koji su vam došli s krivotvorenom diplomom, već i visokih učilišta koja svoje evidencije ne vode na pravi način”, izjavila je Divjak.

No premijeru se takvo što nije svidjelo i zakon je spremljen u ladicu. Boris Jokić poručuje da se laž ipak na kraju dozna.

”Ako omogućite svima sve da zamutite vodu kako bi u njoj plivali i čisti i jako jako mutni, onda ne činite uslugu ni sebi, najmanje onima koji su čisti. Po meni ne činite ni ovima mutnima. Jest da će oni dobiti diplomu na ne znam kakvom univerzitetu, sveučilištu ili veleučilištu ali prije ili kasnije doći će novinar, javnost, pošteni u akademskoj zajednici i koji će tu situaciju prokazati pa ćemo onda vidjeti iz cijele situacije tko je dobio, a tko izgubio”, smatra Jokić.

Ante Dabo svojom je diplomom prevario našu Agenciju za visoko obrazovanje. U tome mu je pomogao i unirvezitet Apeiron. Vrijeme je da se država ozbiljno uhvati u koštac s ovim problemom jer možda tisuće zaposlenika u sustavu ostvaruje benefite lažnim diplomama.

 

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije