Građani sa područja Doboja su organizovali jednu, dok su građani iz Modriče, Vukosavlja i Šamca organizovali drugu grupu građana sa ciljem da se bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka iz rijeke Bosne, jer neadekvatna kontrola eksploatacije riječnog šljunka direktno ugrožava preko 100.000 stanovnika ovog područja.

Cilj inicijative je stvoriti efikasan pravni i sistemski okvir koji će onemogućiti eksploataciju šljunka bez dozvole ili iznad limita izdate dozvole, čime će se obezbijediti uređenje korita rijeke Bosne i efikasnija zaštita građana od mogućih poplava.

Problem nekontrolisane i neadekvatne eksploatacije šljunka postoji preko 20 godina, a posljedice  su višestruke i najviše se ogledaju u uništavanju riječnih korita, poljoprivrednog zemljišta uz vodotokove, te ugožavanju stambenih i poslovnih objekata i saobraćajnica u blizini korita rijeka.

Nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja i nekontrolisana eksploatacija šljunka su glavni uzroci i  katastrofalnih poplava 2014. godine. U ovim poplavama život u BiH su izgubila 22 osobe, od čega je više od polovine iz ove četiri opštine (14 žrtava). Ukupna materijalna šteta od poplava 2014. procijenjena je na dvije milijarde KM, od čega se dvije trećine odnose na ove četiri lokalne zajednice. Šest godina nakon poplava i dalje nije došlo do ozbiljnijeg uređenja u ovoj oblasti i, obzirom da se navedeni i drugi problemi koji uzrokuju poplave ne rješavaju, ovo područje je i dalje ugroženo.

Dodatno, nekontrolisana eksploatacija šljunka utiče na gubitke desetine miliona KM prihoda u entitetskom i lokalnim budžetima, ugrožava životnu sredinu, devastira riblji fond, poljoprivredno zemljište i druge prirodne resurse. A neuspjeh u iskorjenjivanju ovog problema, ukazuje na ozbiljnu sistemsku korupciju.

Osnovni problem je što se šljunkari prilikom vađenja šljunka ne pridržavaju preciziranih količina iz koncesija ili administrativnih odobrenja, minerale vade izvan određenih područja, većinom na poljoprivrednom zemljištu, prijavljuju znatno manje količine izvađenog šljunka i time izbjegavaju plaćanje koncesione naknade i čine niz drugih nezakonitih radnji. Još veći problem prave oni koji se ovom djelatnošću bave nelegalno.