Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne

Skandalozne posljedice višegodišnjeg nereagovanja vlasti: Šljunkari u RS uzurpirali više od pola miliona kvadratnim metara poljoprivrednog zemljišta

Šamac - poljoprivredno zemljište pretvoreno u šljunkare
Poljoprivredna inspekcija, od maja do kraja jula ove godine, izvršila je ukupno 108 kontrola, u kojima su izdata 104 prekršajna naloga u vrijednosti od 129.000 KM. Kontrolama je utvrđeno da su poslovni subjekti na površini od 614.222 kvadratna metra bespravno izvršili promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. Očekivani iznos naknade za ovo je 1.174.147 KM. Rekorder po iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta za šljunčarenje, u RS, je Doboj.

Poljoprivredna inspekcija je, u slivu rijeke Bosne, šljunkarskom preduzeću „Dule kop“ obračunala 5.550 KM naknade za promjenu namjene 2.223 kvadratnih metara poljoprivrednog zemljišta za vršeni iskop u Vukosavlju. „Sigmi Komerc“ 30.232 KM za 4.590 kvadrata u Šamcu, a „Martić-inter copp“ za tri parcele čak 38.431 KM za promjenu namjene 19.743 kvadratna metra poljoprivrednog zemljišta u Modriči.

Uz to, poljoprivredni inspektori su za ova tri privredna društva izdali prekršajne naloge po 3.000 KM, a za odgovorna lica po 500 KM.

Ipak, rekorder u RS po iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta za šljunčarenje je Doboj, na čijem području su inspektori utvrdili da je ta površina 247.127 kvadratnih metara.

Izdati su nalozi za plaćanje naknade za ukupno 16 privrednih društava sa područja Doboja, koji bi prema njima trebali uplatiti 363.153 KM. Za 15 preduzeća kao pravna lica izdati su prekršajni nalozi po 3.000 KM i za odgovorna lica po 500 KM.

Po kvadraturi poljoprivrednog zemljišta koje su šljunkari bespravno prenamjenili u površine za eksploataciju šljunka, u vrhu liste tih preduzeća je i DOO „Plosko“, protiv čijih odgovornih lica je Policijska uprava Doboj nedavno Okružnom javnom tužilaštvu Doboj podnijela izvještaj za sumnje u počinjena tri krivična djela. Iza njega slijede DOO „Jaćimović“, DOO „Eurogradnja“, DOO „Drvoprerada Đurić“ i druga.

Najveći obračunati iznos naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta je takođe za DOO „Plosko“ u iznosu od 75.425 KM, zatim slijedi DOO „Dijamant“ u visini od 55.909 KM, a više od 30.000 KM je obračunato i za „Građ-promet“ i „Beton Promet“.

Sa po 400 KM je kažnjeno 25 fizičkih lica sa područja Doboja, zbog šljunčarenja na njihovom zemljištu, a poljoprivredna inspekcija im je zabranila daljnu eksploataciju – na površini većoj od 300.000 kvadratnih metara zemljišta!

Za još devet lica nisu izdati nalozi za kažnjavanje i zabranu, zato što su bili nedostupni inpspektorima, odnosno odselili su izvan BiH, prodali su zemljište ili su drugi razlozi nedostupnosti u pitanju.

Inače, detaljnu kontrolu legalnosti eksploatacije šljunka Poljoprivredna inspekcije RS izvršila je po prijavi neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, a osim područja u slivu rijeke Bosne, kontrolom su, od maja do kraja jula ove godine, obuhvaćeni i ostali slivovi, odnosno područje regija Banja Luka, Bijeljina, Prijedor i Trebinje.

Uzurpacija poljoprivrednog zamljišta u Kostajnici, kod Doboja

„Poljoprivredna inspekcija izvršila je ukupno 108 kontrola, u kojima su izdata 104 prekršajna naloga u vrijednosti od 129.000 KM. Kontrolama je utvrđeno da su poslovni subjekti na površini od 614.222 kvadratna metra zemljišta bez pribavljanja saglasnosti izvršili promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta. Rješenjem inspektora naloženo je da pribave poljoprivrednu saglasnost ukoliko je to moguće na tom mjestu ili da isto vrate u prvobitno stanje“ – navedeno je u obavještenju Republičke uprave za inspekcijske poslove RS dostavljenom grupi i dodato da je očekivani iznos naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta 1.174.147 KM.

Napomenimo, na kraju, da su ovo samo podaci za RS i samo podaci do kojih je inspekcija došla tokom svojih kontrola od maja do jula ove godine. Ukupna količina devastiranog zemljišta i broj odgovornih lica za tu devastaciju, su, zapravo, nepoznati. Što zbog ograničenih resursa inspekcija, što zbog nebrige koju institucije vlasti, u oba entiteta, pokazuju prema ovom problemu, već desetljećima. Ostavljajući u javnosti sumnju o korupciji kao ključnom razlogu nerješavanja problema nelegalnog šljunkarenja.

Pogledaj više