Prihvatanjem dvije krivične prijave, za nelegalnu i prekomjernu eksploataciju šljunka u koritu rijeke Bosne kod Vukosavlja i Modriče, od strane Okružnog javnog tužilaštva Doboj, zaokruženi su napori neformalne grupe građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ u 2020. godini.

Problem je, naravno, i dalje, daleko od rješenja. Ali su stvari pokrenute s „mrtve tačke“ i nadležne institucije probuđenje iz stanja hibernacije u kome su dugo bile. Policija je počela da reaguje na prijave građana, tužilaštvo, navodno, da radi po primljenim prijavama, u dijalogu institucija, pokrenutom na inicijativu Grupe, iskristalisali su se sistemski problemi i podnesene inicijative za njihovo otklanjanje i uspostavljanje efikasnijeg mehanizma kontrole i sankcionisanja nezakonite eksploatacije minerala.

A sve navedene aktivnosti, čak i u ovoj fazi, bez sistemskih promjena, ali sa povećanim angažmanom institucija, dovele su do smanjenja intenziteta rada nelegalnih šljunkara i njihove efikasnosti u provođenju nezakonite eksploatacije. I do javnog izražavanja želje da se vrate u legalne okvire rada.

Iz Tužilaštva smo obaviješteni da je šljunkar iz Odžaka, koji je nelegalno i bez valjanih odobrenja vršio iskop kod Vukosavlja novčano kažnjen sa 5000 maraka, a da će se u daljem toku postupka utvrditi i elementi vjerovatne krivične odgovornosti. Posebno što, prema izvještaju Policijske stanice Modriča, šljunkar trenutno ne vrši iskop, ali se ne isključuje mogućnost nastavka tih radnji, jer mu je separacija locirana svega 500 metara od međuentitetske granice.

Upravo ta činjenica da lukavi šljunkari biraju često baš nedefinisanu, odnosno nedovoljno jasnu entitetsku granicu, za metu svoje nelegalne djelatnosti, stvara problem kada se prijave podnose. Što se pokazalo i u slučaju tri prijave koje je Grupa podnijela tokom ove godine. A što je razotkrilo i problem nedovoljne koordinacije između entiteta u borbi protiv ove vrste kriminala.

Grupa je, sa svoje strane, učinila šta je u njenoj moći – prijave sa snimcima rada mašina koje u kamion tovare šljunak direktno iz riječnog korita, na međuentitetskoj liniji razgraničenja, dostavljane su i Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavskog kantona i Vodnom području rijeke Save u Sarajevu i MUP-u RS, Policijskim upravama Doboj i Bijeljina, kao i JU „Vode Srpske“ i Vodnoj inspekciji, Inspektorata RS. Na njima je da uspostave neophodnu saradnju i rješavaju problem nadležnosti u konkretnim slučajevima.

S radom Tužilaštva, iako su konstatovane izvjesne pozitivne promjene, se ne može biti zadovoljan. U dobojskom tužilaštvu ukupno je 15 aktivnih predmeta u kojima su osumnjičena lica za nelegalnu eksploataciju minerala, od kojih je jedanaest formirano još početkom 2020. godine i vode se da su „u radu kod postupajućih tužilaca“, što neki poznavaci prilika „prevode“ da su „u ladicama“. Iz Policijske uprave Doboj najavljeno je šest novih prijava, što znači novo gomilanje tih predmeta. Zabrinjavajuće je što i u Tužilaštvu priznaju da rijetko istrage i procesuiranje rezultiraju osuđujućim presudama i da u većini predmeta dođe do obustave istraga.

Ipak, aktivisti sa područja Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca ne dozvoljavaju da inertnost ili korumpiranost unutar sistema (a svih ovih godina javnim prostorom su kolale ozbiljne optužbe te vrste) utiče na njihov rad i najavljuju još aktivniju borbu i podnošenje novih prijava, osjećajući i računajući s tim da i unutar sistema i institucija kojima se obraćaju postoje zainteresovani za borbu protiv ove nelegalne i po živote ljudi na ovim prostorima opasne djelatnosti, i za uspostavu pravne države, u krajnjoj liniji.

A najavljuju i da će sve energičnije zahtjevati da im se dostave informacije od policije, tužilaštava i inspekcijskih organa o preduzetim mjerema za sprječavanje nezakonitih radnji šljunkara.

U međuvremenu, za borbu protiv nelegalne eksploatacije minerala zainteresovali su se i u gornjem toku rijeke Bosne, odnosno konkretnije u Maglaju. Dio grupe u formiranju, koja je izrazila želju da se bavi rješavanjem tog problema gostovali su, svojevremeno, na dobojskom Okruglom stolu o ovoj problematici. Njihovi problemi, kako su istakli, ogledaju se u vađenju mnogo većih količina šljunka nego što je to predviđeno elaboratom, ugovorom i vodnom dozvolom, te zagađenju obale neiskorištenim otpadom, uz prećutno tolerisanje takvog stanja od strane nadležnih organa i njihovo neobavljanje zakonom propisane kontrole nakon izdatih dozvola, na koji način direktno pogoduju izvođačima radova. I postaju saučesnici u nelegalnoj eksploataciji.