Jedan od načina kako da se riješi problem nelegalne eksploatacije šljunka u Republici Srpskoj jeste povećana inspekcijska kontrola.

Upravo taj vid djelovanja je usvojio Sektor vodne inspekcije pri Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, na preporuke Glavne službe za reviziju javnog sektora još iz 2015. godine. Ali, uprkos povećanoj kontroli, ilegalne šljunkare i dalje “krase” pojedine obale rijeka u RS.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je 2015. u svom izvještaju “Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka”, između ostalog, Inspektoratu predložila da preispita prakse kontrole u inspekcijskom nadzoru Tehničke i vodne inspekcije, odnosno, da razviju efektniji pristup, ali i da unaprijede pristup sankcionisanju nadležnih ministarstava i drugih ustanova i odgovornih osoba u njima, koji su nadležni za provođenje zakona iz oblasti upravljanja vodotoka u RS.

Glavna služba je naložila i da Inspektorat, u saradnji sa Vladom RS, edukuje ključne osobe u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodprivrede, kako bi se poboljšalo stanje kada je u pitanju eksploatacija minerala i vodotoka.

Republička uprava za inspekcijske poslove je postupajući po preporukama u periodu 2017-2019. izvršila 442 kontrole iz oblasti uređenja vodotoka, pri čemu je konstatovano 68 nepravilnosti.

Inspektori su u 32 slučaja su djelovali preventivno, a u 33 represivno. Ukupno su izdali 58 prekršajnih mjera i podnijeli dvije prijave za učinjeno krivično djelo iz čega se može vidjeti da je procenat neurednih kontrola 15.4 odsto, odnosno da je procenat neurednih kontrola znatno opao u odnosu na revidirani period”, stoji u odgovoru koji smo dobili od vršioca dužnosti pomoćnika direktora Republičkog inspektorata i glavnog republičkog vodnog inspektora Aleksandra Misite.

Vodni inspektori, kojih ima šest u RS, koriste metodologiju redovne kontrole šljunkara koje imaju vodnu saglasnost, kao i vanredne kontrole.

“U vanrednim kontrolama inspektori obilaze sve lokalitete za koje postoji bojazan da u njima ima nelegalne eksploatacije ili je bilo u prethodnom periodu, kao i lokalitete na koje svojim prijavama ukažu savjesni građani”, kazali su nam u Republičkom inspektoratu.

Ističu i da je smanjenju broja neurednih kontrola doprinjelo i donošenje Pravilnika o uslovima i načinu dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka.

Ali, uprkos povećanoj kontroli problem ilegalnih šljunkara i dalje postoji i u to su se uvjerili novinari CIN-a, koji su u martu ove godine koristeći Google Maps u jednom danu pronašli i zatekli u selu na Vrbasu pet bagera koji su ilegalno kopali šljunak. Obišli su i dvadesetak kilometara obale Bosne u Šamcu i Doboju i naišli na stotine duluma raskopane riječne obale.

A, zbog neadekvatne i nekontrolisane eksploatacije šljunka iz rijeke Bosne građani sa područja Doboja su organizovali jednu, dok su građani iz Modriče, Vukosavlja i Šamca organizovali drugu grupu građana sa ciljem da se bore protiv ovog problema jer je to, zbog nečišćenja korita rijeke, bio jedan od ključnih razloga koji su uzrokovali katastrofalne poplave na ovom području 2014. godine u kojima je život izgubilo 14 osoba.