Neformalna grupa građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ danas je u Doboju održala uličnu akciju s ciljem skretanja pažnje na problem nelegalne eksploatacije šljunka i kampanju pokrenutu za njegovo rješavanje.

„Neuređena, netransparentna i nekontrolisana eksploatacija šljunka na područu Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca i nečišćenje korita rijeke Bosne je jedan od glavnih uzroka katastrofalnih poplava iz 2014. godine zbog kojih je izgubljeno 14 života dok se materijalna šteta mjeri u milijardama maraka.  Ovo područje je i danas ugroženo od poplava, devastira se životna sredina, nanosi višemilionska šteta republičkom i lokalnim budžetima i omogućava protivpravno bogaćenje pojedinaca“, upozoreno je iz ove grupe.

Na ovaj problem ukazala je svojevremeno i Glavna služba za reviziju javnog sektora RS, koja je, nakon izvršene revizije, dala određene preporuke u cilju rješavanja uočenih problema. No, ni nakon 4 godine od objavljenog revizorskog izvještaja nije bilo praćenja i informisanja o postupanju nadležnih entitetskih institucija po datim preporukama. Pa su odgovore potražili članovi Grupe.

„Odgovore koje smo dobili, od JU ‘Vode RS’ i nadležnih ministarstava, na naše upite šta su preduzeli po preporukama Glavne službe za reviziju u cilju uređenje oblasti eksploatacije minerala iz korita rijeka, ukazuju da nisu doneseni traženi akcioni planovi za unaprjeđenje stanja. Okružno javno tužilaštvo u Doboju je dalo uopštene podatke o procesuiranim po prijava građana ili nadležne inspekcije i tražićemo preciznije podatke“, kaže član Grupe Momir Dejanović, veteran borbe protiv korupcije u Doboju i Republici Srpskoj.

Neadekvatna kontrola eksploatacije riječnog šljunka direktno ugrožava preko 100.000 stanovnika ove četiri lokalne zajednice jer se šljunkari ne pridržavaju preciziranih količina iz koncesija ili administrativnih odobrenja, minerale vade izvan određenih područja, većinom na poljoprivrednom zemljištu, prijavljuju znatno manje količine izvađenog šljunka i time izbjegavaju plaćanje koncesione naknade i čine niz drugih nezakonitih radnji.

Novinari su se, u više navrata ozbiljno bavili ovom temom, iznoseći zastrašuje podatke i o devastaciji obale i o kriminalu, koji se manje-više otvoreno dešava, bez efikasnog odgovora države, što onda ukazuje i na vjerovatnu korupciju unutar institucija sistema.

„Na dijelu vodotoka od Velike Bukovice do Kotorskog je korito rijeke Bosne dosta prošireno i liči na nekim dijelovima kao da je jezero, a razlog tome je veliki broj šljunkara koje vade šljunak i neplanski proširiju i produbljuju korito i izvan označenih područja za eksploataciju“ riječi su Jadranke Petrović, člana grupe „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ iz Kotorskog.

Ova neformalna grupa građana pokrenula je kampanju s ciljem da se poboljšanjem postojeće legislative i njenog dosljednog provođenja, sprječavanjem kriminala i korupcije, obezbjedi uređeno korito rijeke Bosne i efikasnija zaštita građana i njihove imovine od mogućih poplava.