"Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne" - neformalna grupa građana Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca

Ministarstvo odgovorilo: Zakonski propisi prepreka za efikasniju zaštitu od nelegalne eksploatacije šljunka u RS?

Kada je u pitanju uređenje vodotoka u RS, istraživanja grupe „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ pokazuju da se šljunkari prvenstveno bave privrednom eksploatacijom šljunka, a tek periferno čišćenjem mulja i produbljavanjem korita, mada bi trebalo da je obrnuto.

Za efikasniju zaštitu prirodnih bogatstava, konkretno minerala iz korita rijeke Bosne, u RS, prepreka su postojeći zakoni, koji onemogućavaju bolju kontrolu i nadzor nad eksploatacijom šljunka iz riječnog korita i poljoprivrednog zemljišta u njegovoj blizini.

Takav zaključak može se izvesti iz odgovora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, na podnesenu inicijativu neformalne grupe građana „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ za izmjenu i dopunu Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka.

Inicijativom se namjeravalo omogućiti davanje ovlasti JU „Vode Srpske“ za nadzor i kažnjavanje nelegalne eksploatacije minerala iz rijeka od strane privrednih subjekata koji vrše dislokaciju i eksploataciju minerala, te, izmjenama Pravilnika ili zakona obezbijediti da i poljoprivredno zemljište uz vodotokove rijeka bude obuhvaćeno zakonom, a sve u cilju daljeg sprečavanja nelegalne eksploatacije minerala iz rijeke Bosne i ostalih rijeka u RS.

Posredstvom ove grupe inicijativa je podnesena u ime građana Doboja, Modriče, Vukosavlja i Šamca, prvenstveno onih koji su pogođeni navedenim radnjama i prijete im opasnost od poplava u tim gradovima i naseljima uz rijeku Bosnu. Ona je proizašla na osnovu rasprave na Okruglom stolu “Nelegalne šljunkare nas dave”, održanog krajem septembra ove godine u Doboju, na kojem su osim predstavnika nevladinih organizacija učestvovali i predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Inspektorata RS – Vodne inspekcije, Javne ustanove „Vode Srpske“, Okružnog javnog tužilaštva Doboj, Policijske uprave Doboj MUP RS i drugi.

“Stav je da, u trenutnim zakonskim okvirima, nije moguće izvršiti promjenu Pravilnika, jer prema članu 196 Zakona o vodama inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog Zakona i na njemu zasnovanih podzakonskih propisa i akata obavlja Republička uprava za inspekcijske poslove. Narednim članovima definisani su sadržaj inspekcijskog nadzora i ovlašćenja vodnog inspektora u vršenju vodnog nadzora” – stoji u odgovoru ministarstva, uz zaključak da je za mijenjanje odredbi iz Pravilnika potrebno prethodno izvršiti izmjene Zakona o vodama.

Iz istih razloga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je iznijelo stav da nije moguće dati ovlaštenja JU „Vode Srpske“  za izdavanje prekršajnih naloga za nelegalnu eksploataciju minerala, jer su ta ovlašćenja isključivo u nadležnosti Vodnih inspekcija.

Nadležnost vodnog inspektora je, prema stavu tog ministarstva, i eksploatacija šljunka na poljoprivrednom zemljištvu i navode da on ima pravo i ovlašćenje da zabrani dislociranje i vađenje materijala, ukoliko se te radnje preduzimaju u suprotnosti sa datim odobrenjima i vodnim aktima.

Sve ovo nije obeshrabrilo građane ove četiri lokalne zajednice, pa je posredstvom grupe „Za legalnu eksploataciju minerala iz korita rijeke Bosne“ upućena Ponovljena inicijativa – za izmjenu postojećeg Zakona o vodama, u skladu sa odgovorom Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, da bi se, u nastavku, mogle provesti i prethodno tražene izmjene podzakonskih akata, odnosno Pravilnika.

„Nećemo odustati, jer je opravdano traženje da se u proces nadzora nad eksploatacijom minerala u RS uključe „Vode Srpske“. Upravo je na održanom Okruglom stolu, ispred Republičke uprave za inspekcijske poslove, inspektor Dragan Despotović iznio podatak da svega pet vodnih inspektora pokriva područje od Novog Grada do Trebinja i da mjesečno pređu automobilom čak 30 hiljada kilometara, u vršenju kontrole i inspekcijskog nadzora. U taj posao se bez problema mogu uključiti i inženjeri i druga ovlaštena lica „Vode Srpske“, čiji je prevashodni zadatak do sada bio da nakon datih odobrenja i koncesija uvode šljunkare u posao“, kaže član Grupe Jadranka Petrović.

ŠTA JE PRIMARNO ŠLJUNKARIMA?

Važno je napomenuti da, kada je u pitanju uređenje vodotoka u RS, istraživanja Grupe pokazuju da se šljunkari prvenstveno bave privrednom eksploatacijom šljunka, a tek periferno čišćenjem mulja i produbljavanjem korita, mada bi trebalo da je obrnuto.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u saradnji sa JU “Vode Srpske” ne provodi radove na eksploataciji mineralnih sirovina, već se isključivo vrši  čišćenje vodotoka od nanosa u svrhu nesmetanog toka i obezbjeđenje proticajnog profila vodotaka. Sve aktivnosti koje se sprovode imaju za svrhu smanjenja poplavnog rizika i regulacije vodotoka, aktivnosti su detaljno definisane putem tehničke dokumentacije, koja se izrađuje u tu svrhu od strane licenciranih projektantskih kuća, a koje je subjekat koji vrši radove dužan da se pridržava u skladu sa Ugovorom i pravilima struke” – obavijestilo je zvanično ovo ministarstvo Grupu u svom odgovoru, kojeg je potpisao ministar dr Boris Pašalić.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije