Građanski aktivizam U fokusu

I Vrbas na udaru šljunkarskog bezakonja. Svakoj rijeci u BiH trebaju njeni zaštitnici!

U zemlji čija vlast i institucije ne pokazuju odgovornost, posljednja brana haosu, bezakonju i destrukciji su - odgovorni građani i profesionalni mediji (ono malo što ih je još ostalo – i jednih i drugih). U tom kontekstu, očigledno je da Vrbasu fale neformalne grupe građana kakve postoje već neko vrijeme u slivovima Bosne i Drine, koje su svojim upornim radom, nadgledanjem, prijavama policiji i tužilaštvima, s jedne strane ovaj problem stavile u fokus javnosti a s druge, bez obzira na sve, prilično uzdrmale šljunkare na odeđenim područjima.

Nelegalna eksploatacija šljunka, zbog sistemske korupcije u njenoj pozadini i ogromnog novca koji se stiče ovom pljačkom prirodnih bogatstava, problem je čijem rješavanju bh. vlasti nikad ozbiljno nisu pristupile. Niti za to zadužene institucije rade svoj posao – što su, u više navrata, utvrdili i revizori, konstatovavši opšti javašluk i neodgovornost – niti su zakonska rješenja adekvatna, nego, naprotiv, kao da su sračunato napravljena da stimulišu kriminal, sa besmisleno malim kaznama za teška nedjela.

Najnoviji skandal je protuzakonito pregrađivanje korita i preusmjeravanje rijeke Vrbas, čime je spriječen normalan protok vode, ugrožen riblji fond i stvorena erozija hektara okolnog poljoprivrednog zemljišta.

Prema portalu Capital, počinilac ovog (ne)djela je preduzeće „Darko komerc“ iz Laktaša, koje se bavi eksploatacijom šljunka za potrebe svojih betonara. A da ovo preduzeće ne poštuje zakonske propise potvrdili su i republički vodni inspektori u vanrednom inspekcijskom nadzoru na lokalitetu „Bistrica“ u Laktašima krajem prošlog mjeseca zbog čega su mu izrekli i prekršajni nalog.

No, tu dođemo do onog pitanja – da li vlast zaista želi da rješava neke problem ili samo da glumi da nešto preduzima. Jer rijetka procesuiranja počinilaca krivičnih djela i smiješne kazne koje im se izriču, jasno ukazuju na činjenicu da su šljunkari koji nezakonito rade svoj posao, tek neposredni izvršioci kriminalnih djela. A da su nalogodavci i oni koji im omogućavaju da vrše pljačku bez adekvatnih ili ikakvih sankcija, unutar institucija vlasti.

Tako je i za nezakonitu eksploataciju stotina hiljada tona šljunka i napravljenu štetu, pomenuta firma i odgovorno lice unutar nje prekršajno kažnjena minornom kaznom od 12.000 KM, u potpunom nesrazmjeru i sa ostvarenom korišću i sa pričinjenom štetom.

Pri tome, kako to vole reći cinični političari, smijući nam se u lice: “Sve je po zakonu”.

A apsurdnost kaznene politike, koja kršenja zakone ne sprječava, nego stimuliše, vidljiva je i iz reakcije direktora firme „Darko komerc“ Darka Sekimića, koji je, ovim povodom izjavio da je platio kaznu koju im je inspekcija izrekla – kao sve ranije koje su dobijali!

I tako će, naravno, biti sve dok profit od kršenja zakona bude mnogo veći od kazne za to kršenje. I to toliko veći da se podmire sve karike u koruptivnom lancu i pljačka nastavi iako se javnost protiv toga sve jače buni.

Sistem je zarobljen, pa ni njegovi zdravi, nekorumpirani dijelovi ne mogu da funkcionišu, odnosno da procesuiranje počinilaca krivičnog djela, koje su započeli, dovedu do kraja.

“Podsjećamo, protiv ove firme, odnosno direktora Ostoje Sekimića i njegovog zamjenika Darka Sekimića Ministarstvo unutrašnjih poslova RS je 2019. godine podnijelo Okružnom javnom tužilaštu Banjaluka izvještaj zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela nezakonito postupanje u privrednom poslovanju. Oni su se sumnjičili da su od 1. januara 2016. godine do 1. novembra 2018. godine, bez odobrenja preduzeća „Vode Srpske“ i bez saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS iz korita rijeke Vrbas na lokalitetu Otoka na lokacijima Mala Ada i Bistrica izvadili 334.122 kubnih metara šljunka, koji su zatim  prodali i izbjegli plaćanje naknade na izvađeni šljunak. „Tim krivičnim djelima pribavljena je imovinska korist preduzeću „Darko komerc“ od 4,78 miliona KM, a budžet RS je oštećen najmanje za pola miliona KM“, kazali su tada iz MUP-a”, prenosi Capital.

Pored izrečene novčane kazne preduzeću je, prema informacijama iz Inspektorata, naložena i zabrana obavljanja aktivnosti koje su u suprotnosti sa rješenjem o vodnoj saglasnosti od 19. oktobra 2021. godine i naloženo vraćanje korita i vodnog zemljišta u prethodno stanje.

„Vodna inspekcija redovno vrši inspekcijski nadzor vodotoka Vrbas i ukoliko je to potrebno preduzima neophodne mjere i radnje u skladu sa zakonom“, kazali su u Inspektoratu RS.

Međutim, fotografije građana, sa terena, nastale prošle sedmice, pokazuju da je korito i dalje potpuno pregrađeno.

A to opet, sugeriše, da su u zemlji čija vlast i institucije ne pokazuju odgovornost, posljednja brana haosu, bezakonju i destrukciji – odgovorni građani i profesionalni mediji (ono malo što ih je još ostalo – i jednih i drugih).

U tom kontekstu, očigledno je da Vrbasu fale neformalne grupe građana kakve postoje već neko vrijeme u slivovima Bosne i Drine, koje su svojim upornim radom, nadgledanjem, prijavama policiji i tužilaštvima, s jedne strane ovaj problem stavile u fokus javnosti a s druge, bez obzira na sve, prilično uzdrmale šljunkare na odeđenim područjima. Naravno – ove grupe problem ne mogu riješiti. Ali mogu vršiti pritisak na institucije da rade svoj posao. I biti podrška onima unutar sistema koji žele da profesionalno i pošteno rade i da se suprotstave korupciji u svojim redovima.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije