Građanski aktivizam

Ističu produžene saglasnosti za vađenje šljunka u Maglaju i Žepču a novih zahtjeva nema

Korito rijeke Bosne kod Žepča (Foto: Creativo)
„Što se više bliži 14. i 15. maj sve više se prisjećamo onoga što nam se desilo prije osam godina i opravdana je bojazan, ako se ne očiste kritične tačke koje smo i mi prošle godine kandidovali, da postoji opasnost od novih poplava.“

Krajem maja ističu ugovori i izdate vodne saglasnosti koje su važile prvobitno do 31.12.2021. godine, ali ih je Agencija za vodno područje rijeke Save – Sarajevo sa privrednim društvima na lokalitetima u općini Maglaj i Žepče produžila za pet mjeseci, s obrazloženjem da, zbog obilnijih padavina, radovi nisu okončani u predviđenom roku.

U općini Maglaj produženje se odnosilo na vađenje materijala iz vodotoka rijeke Bosne na lokalitetu „Ulišnjak-Fojnica“, dok su u općini Žepče ti lokaliteti „Između gradskog kolskog i željezničkog mosta“, „Naselje Begov Han – Ušće Papratnice nizvodno od gradskog mosta“, „Naselje Golubinja do ušće Željeznice“, „Naselje Želeća uzvodno od mostova“, „Ušće rijeke Ograjine“ i „Ušće rijeke Papratnice“.

„Obrazloženo je da je Javni poziv došao dosta kasno i da su u oktobru i novembru bile i obilnije padavine, te su nam pred kraj decembra iz Agencije nagovjestili da će biti produžen rok za vađenje materijala iz vodotoka. Zbog toga smo nastavili da pratimo situaciju na terenu na lokalitetima na kojima su produženi ugovori, ali i postupali po uočenim radnjama šljunkara na mjestima gdje nema izdatih vodnih saglasnosti i ugovora. Možemo reći da je po reakcijama građana na terenu utisak da su za nepunih osam mjesci našeg rada i djelovanja u priličnoj mjeri smanjene aktivnosti nelegalnih šljunkara i da je kampanja naišla na pozitivan odjek, posebno u Žepču“, kaže Cvjetko Udovičić iz Želeće, član neformalne grupe građana „Za legalnu eksploataciju šljunka u Zavidovićima i Žepču“.

Korito rijeke Bosne kod Žepča

U Zavidovićima, nažalost, nije bilo uopšte zanimanja šljunkara za zakonite, ugovorom regulisane, radove u koritu rijeke Bosne i Krivaje, jer su, prema mišljenju Udovičića, vjerovatno procjenili da im je uz obavezu čišćenju i produbljivanje korita rijeka neisplativo vađenje i eksploatacija šljunka i da ga ima u manjim količinama. Da je to tako potvrđuje podatak da za raspisani javni poziv Agencije iz Sarajeva krajem septembra, za radove na lokalitetima „Brezik“, „Pjenovac“ i „Skroze“ na rijeci Krivaji i za „Ušće Krivaje i Bosne“, uopšte nije bilo zainteresovanih.

Slična situacija je i u Maglaju, gdje osim lokaliteta „Ulišnjak-Fojnica“, na ostalim ponuđenim za javno nadmetanje – „Uzvodno iz gradskog mosta“, „Nizvodno od gradskog mosta“, „Omerdino polje“,  „Ušće rijeke Jablanice“ i „Ušće rijeke Liješnice“ – za iskop ukupno 7.500 m3 materijala nije bilo prijava.

Gradski most u Maglaju

„Što se više bliži 14. i 15. maj sve više se prisjećamo onoga što nam se desilo prije osam godina i opravdana je bojazan, ako se ne očiste kritične tačke koje smo i mi prošle godine kandidovali, da postoji opasnost od novih poplava. Ponovo ćemo urgirati kod općinskih vlasti da se, u saradnji sa Agencijom za vodno područje rijeke Save, pristupi čišćenju i produbljivanju korita rijeke Bosne na već poznatim, pa i novim utvrđenim kritičnim mjestima od mogućih poplava i da otklonimo tu opasnost“, izjava je Zumre Gušo iz Grupe „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“.

„Lokacije se definišu u saradnji sa općinama, kao i terenskim obilascima uposlenika Agencije, što se radi u periodu nižih vodostaja, kako bi se mogla utvrditi potreba za vađenjem materijala iz vodotoka“, odgovor je iz Agencije za vodno područje rijeke Save na upit grupa o proceduri utvrđivanja potreba i sklapanja ugovora sa privrednim društvima za vađenje materijala iz vodotoka.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije