Regija i svijet

Kosovo: Kurti najavio legalizaciju istopolnih brakova u maju

U bivšoj zajedničkoj nam državi, Crna Gora i Kosovo su, opravdano ili ne nebitno je, nosili epitet najkonzervativnijih, primitivnih patrijarhalnih sredina, nesklonih toleranciji i poštovanju ljudskih prava. U postratnom periodu, zanemarimo li Sloveniju i Hrvatsku, kao zemlje EU, u ostatku biše države, za koji se koristi izraz Zapadni Balkan, upravo je Crna Gora ta koja je prva legalizovala istospolne brakove, a sada tu mogućnost najavljuje i premijer Kosova. Istovremeno u Federaciji BiH je jos uvijek skup posvećen pravima LGBTIQ populacije moguć samo uz neviđene mjere policijske zaštite, a u RS nije moguć nikako, jer tamošnji lider autokratski, iako za to nema nadležnosti i u načelu kršeći zakone i Ustav, zabranjuje bilo kakve skupove ove populacije, pa čak i provocira nasilje huligana prema njima. A mladi načelnik Banjaluke, umjesto očekivane tolerancije i zagovaranja ljudskih prava, promoviše najcrnji konzervatizam i nekakve "tradicionalne patrijarhalne vrijednosti". A na od vlasti nedavno upriličenom mitingu "Srpska te zove" osim ispada radikalnog nacional-šovinizma i ksenofobije, mogli smo čuti i izraze homofobnog ludila: "Kažu da trebamo da budemo na evropskom putu. Ja u tu pedersku evropsku organizaciju koja se zove Evropska unija ne želim da idem. Ne želim 'roditelj 1', 'roditelj 2', ne želim da se odreknem svoje tradicije i običaja, svog rakijskog kotla i pečenice...", izjavio je predsjednik jedne od partija vladajuće koalicije. (Antikorupcija)

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je u Berlinu da će Kosovo ispuniti sve uslove da postane članica Saveta Evrope i da će u maju legalizovati istopolne zajednice i raditi na tome da izađe u susret pravima i potrebama manjinskih etničkih zajednica, uključujući i srpsku manjinu.

„Kosovo će se potruditi da uskoro postane druga država na Zapadnom Balkanu, posle Crne Gore, koja svojim građanima garantuje pravo na istopolno životno partnerstvo. Naporno ćemo raditi na tome da to prođemo u bliskoj budućnosti“, rekao je Kurti u nemačkom Bundestagu.

On je na marginama jučerašnjeg skupa, koji je povodom 75. godišnjice osnivanja Saveta Evrope organizovala nemačka vladajuća socijaldemokratska SPD, za portal Euractiv Nemačka rekao da za razliku od 2022. godine, sada ima podršku većine poslanika svoje partije Samoopredeljenje da se o legalizaciji istopolnih zajednica glasa u maju.

Kurti je izrazio uverenje da će predlog biti usvojen u parlamentu, iako još mora da ubedi jedanaest poslanika pozicije da za njega glasaju. Dodao je da je odluka o sednici Vlade o tom pitanju već usvojena.

Uvođenje istopolnih brakova bilo bi, piše Euractiv, veliki korak jer bi Kosovo postalo prva većinski muslimanska država koja je tako nešto učinila.

Kosovski premijer je rekao da je ulazak u Savet Evrope prvi korak ka ulasku u Evropsku uniju. On je u svom govoru podsetio da su u aprilu pre 75 godina, 1949. godine, stvorene dve institucije koje su transformisale evropsku istoriju – NATO i Savet Evrope, koje je opisao kao stubove demokratskog mira u Evropi, saopštio je njegov kabinet.

U govoru je istakao i posvećenost Kosova „demokratskim vrednostima i principima, vladavini prava, zaštiti ljudskih prava i obraćanju pažnje na potrebe nevećinskih zajednica“.

„Takođe ćemo prioritetno rešiti otvorena pitanja sa kojima se suočavaju naše manjine, njihova prava i njihove potrebe, uključujući i manjinu kosovskih Srba. I na tome radimo sa nemačkim poslanicima Bundestaga kako bismo zacrtali nove i velike inicijative“, rekao je Kurti.

On je dodao da su njegovi sastanci u Berlinu „bili veoma ohrabrujući“ i da će od „Nemačke i nemačkih prijatelja zatražiti da pomognu“ da se pristupanje Kosova Savetu Evrope stavi na dnevni red predstojećeg sastanka ministara spoljnih poslova članica i da u to ubede i druge.

Kurti je prehodno u Berlinu razgovarao sa kopredsedavajućim SPD Larsom Klingbajlom i fiunkcionerom te partije Frankom Švabeom, koji je i šef nemačke delegacije u Savetu Evrope.

Ujutru 25. aprila se tokom radnog doručka u fondaciji „Bertelsam“ susreo i sa šefom Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Geraldom Knausom i izvršnom direktorkom fondacije Danijelom Švarcer.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije