Komentari i analize

Lažna nada ili konačno buđenje pravosuđa: Tanka je nit između afere i oslobađajuće presude

Pravosuđe u BiH konačno je počelo da reaguje na brojne afere, ali nakon beskonačnog ignorisanja bezakonja i pada povjerenja u pravosudni sistem, javnost se s pravom pita da li će ovaj put ishodi prijava, istraga i hapšenja da budu drugačiji nego ranije.

Počelo je u Federaciji BiH, majskim hapšenjem premijera Fadila Novalića i ostalih, u aferi „Respiratori“, uslijedilo je podizanje optužnice, a suđenje vinovnicima ovog slučaja još je u toku.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Mnogo prašine podigla su i ljetošnja hapšenja u Sarajevu po nalogu Suda i Tužilaštva BiH, u istrazi ubistve Dženana Memića.

Ovaj slučaj, zajedno sa ubistvom Davida Dragičevića u Banjaluci, neriješen je godinama, a stavljanje lisica na ruke Alise Mutap za porodicu ubijenog značilo je da se konačno nešto mijenja.

Dalje, direktor OBA BiH, Osman Mehmedagić Osmica, našao se na meti pravosuđa nekoliko puta, a trenutno je, zajedno sa Selmom Cikotićem i ostalima, optužen za zloupotrebu položaja u aferi „bezbjednosne provjere“ za policijske i državne službenike.

Prije toga, Osmica je pred Sudom BiH oslobođen optužbi da je zloupotrebio službeni položaj kako bi saznao ko je anonimno podnio prijavu protiv njega, ali je direktor OBA pod istragom zbog sumnjivog sticanja fakultetske diplome, te zbog diskreditujućeg audio – snimka razgovora sa glavnom tužiteljkom Tužilaštva BiH, Gordanom Tadić.

FOTO: SRNA, OBA/ RAS KOMBO
FOTO: SRNA, OBA/ RAS KOMBO

Pod istragom je i Tadićeva, doduše disciplinskom, jer je navodno odgovorna za nemar i nepažnju u obavljanju službene dužnosti, na način da je ignorisala nalog VSTS da se predmeti tužiocima dodeljuju automatskim sistemom.

Tadićevo je u drugostepenom postupku potvrđena kazna – smjena sa funkcije, ali ima pravo da ide na trećestepenu disciplinsku komisiju.

Disciplinski je odgovarao i predsjednik Suda BiH, Ranko Debevec, koji je prošao samo sa javnom opomenom, iako je bio optužen za ozbiljnije prestupe: da se sastao sa Osmanom Mehmedagićem, protiv kojeg je u tom trenutku vođen krivični postupak, da je tužiteljki Vedrani Mijović uputio komentar neprimjerenog sadržaja i da je namjerno davao nedovoljno informacija o imovini u Španiji, kroz lične finansijske izvještaje dostavljene VSTS.

FOTO: SUD BIH
FOTO: SUD BIH

U Republici Srpskoj, pravi bum izazvalo je hapšenje četvorice u aferi „korona ugovori“, na čelu sa prvim čovjekom Instituta za javno zdravstvo RS, Branislavom Zeljkovićem, zbog sumnjivih javnih nabavki tokom najgoreg stanja pandemije. Svi osumnjičeni se nalaze u pritvoru.

– Iznenadi inercija koju vidimo kod sudova, koji odjednom imaju neku aktivnost – ocjenio je tom prilikom srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Ta vijest nije se ni “ohladila“, a uslijedila je „afera kiseonik“, odnosno sumnje da je UKC i bolnice u RS medicinskim kiseonikom snabdijevala firma bez potrebnih dozvola, na osnovu čega se još sumnja i u kvalitet isporučenog kiseonika.

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, nakon prijava Draška Stanivukovića, slučaj je proslijedilo Specijalnom tužilaštvu RS.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Javnost je u svim ovim i drugim slučajevima podijeljena – jedni su ubijeđeni da se radi o predstavama, drugi vjeruju da se radi o političkom progonu funkcionera jedne stranke od strane druge, dok ima i onih koji smatraju da su „stranci“ pritisnuli tužioce i sudije u BiH da konačno urade nešto protiv kriminala i korupcije.

Ovakvi se pozivaju na američku „crnu listu“, na moguće sankcije EU prema liderima u BiH, a neki spas vide i u Kristijanu Šmitu, ubijeđeni da će političare u BiH da udari „tamo gdje su najtanji“, a to su njihovi najbliži saradnici „koji sve znaju“.

– Kako bi ih zadržali, mladima se moraju pružiti mogućnosti kroz sigurnost, borbu protiv korupcije i vladavinu prava – izjava je Kristijana Šmita, prije nego što je preuzeo funkciju u BiH od Valentina Incka.

FOTO: FEHIM DEMIR/EPA
FOTO: FEHIM DEMIR/EPA

Drugi put, Šmit je korupciju u BiH pomenuo na početkom septembra, na konferenciji u Njemačkoj, posvećenoj evroatlanskim perspektivama BiH.

Kako su ga tada citirali, Šmit je rekao da korišćenje tzv. bonskih ovlašćenja može da se zamisli tek u kontekstu sankcija političarima zbog korupcije.

U međuvremenu, promijenjen je prvi čovjek VSTS BiH, ponovo se tresu fotelje glavnom tužiocu Tužilaštva i predsjedniku Suda BiH, ali se, kao ni u ranijim slučajevima, promjena na bolje ne osjeća.

Predsjedavajući Upravnog odbora „Transparensi internešenel BiH“ Srđan Blagovčanin smatra da je, imajući u vidu prethodna iskustva, teško očekivati da će aktuelne afere imati odgovarajući epilog.

– Čujemo i najave međunarodnih zvaničnika o tome da su nužni koraci koji bi vodili ka uspostavi integriteta pravosuđa, ali mislim da te najave nisu dovoljno konkretne. S druge strane, proces donošenja zakona o VSTS, koji bi trebalo da uvede reda u pravosuđe u smislu jačanja integriteta, mislim da nije dovoljan čak i ako bi se realizovao. Pravosuđu je neopohodna šok terapija, odnosno temeljni veting – kaže Blagovčanin za Srpskainfo.

FOTO: GLAS AMERIKE/SCREENSHOT
FOTO: GLAS AMERIKE/SCREENSHOT

Šta podrazumijeva šok terapija? Blagovčanin kaže da su za vrijeme izrade tzv. Pribeovog izvještaju o pravosuđu BiH postojale inicijative da se provede sistemska i temaljna provjera svih nosilaca funkcija u pravosuđu, kao što se radi u Albaniji.

To bi podrazumijevalo, dodaje naš sagovornik, provjeru nosilaca pravosudnih funkcija u smislu njihove veze sa organizovanim kriminalom, sa politikom i provjeru njihovog imovinskog stanja.

– Venecijanska komisija je u jednom od mišljenja o BiH stala na stanovište da je to sasvim legitimno u situaciji kada je pravosuđe zarobljeno političkim uticajima, kada je postalo produžena ruka najviših funkcionera političkih partija. Mislim da se svi slažemo da je zarobljeno i da nam treba šok terapija. Bez toga, mislim da će se stanje u pravosuđu nastaviti pogoršavati i da ćemo doći u sutuaciju da će građani biti prinuđeni da uzimaju pravdu u svoje ruke. Nije dovoljno samo da se prvi ljudi pravosudnih institucija zamijene, na postojeći način. Znamo da je zamijenjeno nekoliko glavnih tužilaca Tužilaštva BiH zbog različitih inkriminacija protiv njih, pa šta se promijenilo? Nisu problem ljudi nego sistem. Moramo ići ka uspostavi funkcionalnog sistema koji bi bio baziran na nezavisnosti – zaključuje Blagovčanin.

 

„ZASTRAŠUJUĆA SAZNANJA“

Ugledni mostarski advokat, Josip Muselimović, ocjenjuje da BiH dugo vremena potresaju teške afere, ali da društvo nije u stanju da raspravi o svim spornim pitanjima. – Lično misim da je situacija na tom planu puno teža nego što javnost zna. Advokatske kancelarije su uvijek bile svjedoci vremana, ali zastrašujuća su saznanja do kojih dolazimo mi koji smo svaki dan negdje u sudu i oko suda. Nevjerovatno je da je cjelokupni poredak nekako povezan, usmjeren na neke procente, podjele, ne postoji nijedan posao za koga se može reći da je stoprocentno čist. Nama starijim advokatima je je to vrlo teško razumjeti. Neću reći da u druga vremena nije bilo korupcije, ima je i u Vatikanu, ali nijedna se afera nije mogla zataškati. Sjećam se, onaj ko bi ukrao novac na nivou jednogodišnje plate, pripala bi mu kazna zatvora od jedne godine. A, kada je u pitanju BiH, najbolji primjer stanja u pravosuđu bio je slučaj „Farska ostrva“, pred Sudom BiH, bili su u pitanju milioni maraka. Doneta je oslovađajuća presuda, ali je nevjerovatno to da je nadležni tužilac zaboravio da uloži žalbu! – kaže Muselimović. Kada je riječ o personalnim promjenama u pravosuđu BiH, on ističe da jedan čovjek znači mnogo, ali ipak ne znači sve. -Ako ste pratili snimak razgovora glavne tužiteljke BiH i glavnog obavještajca, to vam sve govori. Najprije, to je vokabular ulice, kafane. Neshvatljivo je da Tužilaštvo i OBA komuniciraju na takav način, da neko prati, ucjenjuje, zahtijeva. To je daleko od pravne države – zaključuje Muselimović.

Oznake

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije