Komentari i analize

Hoćemo li moći vjerovati našim očima II – Politički botovi koji stvaraju lažnu sliku masovne podrške stranci ili kandidatu

Prijetnja koju predstavlja upotreba novih tehnologija za stvaranje lažne slike svijeta oko nas izlazi iz digitalnog svijeta i može imati posljedice na stvarni svijet, te samu suštinu demokratije. Ono što je sigurno je to da postoji sve veća potreba za zakonskom regulativom koja će sve nove tehnologije staviti u određene zakonske okvire i umanjiti mogućnost njihove zloupotrebe.

U posljednje vrijeme, javlja se sve veća zabrinutost zbog upotrebe novih tehnologiju u izbornim kampanjama, naročito sve prisutnije ‘deepfake’ tehnologije koja koristi umjetnu inteligenciju za stvaranje vrlo realističnih lažnih slika, videa ili audio snimaka kojima se mogu prikazati pojedinci kako govore ili rade stvari koje zapravo nikada nisu radili. U slučajevima izborne kampanje, zloupotreba umjetne inteligencije se ogleda u tome što mijenja percepciju javnosti o određenim kandidatima na izborima ili strankama, odnosno kreira lažnu sliku svijeta koji nas okružuje.

Međutim, neophodno je istaknuti kako se i na izborima u Bosni i Hercegovini već koristi jedna vrsta novih tehnologija koja ima skoro identičnu funkciju – stvoriti jednu lažnu sliku svijeta. Radi se o društvenim mrežama koje skoro svi koristimo, ali koje politički subjekti upravo zbog toga zloupotrebljavaju i koriste za kreiranje lažne masovne podrške određenoj stranci ili kandidatu ili za diskreditaciju političkih oponenata i širenje lažnih vijesti. Konkretno, radi se o botovima na društvenim mrežama zbog kojih se legitimno možemo zapitati, da li možemo vjerovati našim očima i onome što vidimo na društvenim mrežama.

Kada govorimo generalno o botovima na društvenim mrežama, najprostije ih se može opisati kao automatizirane softverske programe koji su napravljeni za obavljanje različitih zadataka na društvenim mrežama. Ovi zadaci mogu se kretati od jednostavnih radnji poput automatskog objavljivanja sadržaja, lajkovanja postova i praćenja do složenijih aktivnosti kao što je uključivanje u razgovore ili širenje određenih poruka.

Iako ima različitih vrsta botova, u kontekstu izbora, javljaju se politički botovi. Politički botovi se koriste za manipulisanje javnim mnijenjem na način da šire propagandu, lažne vijesti ili dezinformacije na društvenim mrežama. Oni mogu pojačati određene političke poruke, napadati protukandidate na izborima ili se uključiti u koordinisane kampanje da utiču na izbore ili društvene pokrete. Upravo zbog toga, korištenje političkih botova podstiče etička pitanja vezana za transparentnost, odgovornost i manipulaciju javnim mnijenjem.

Na svjetskoj sceni su već uobičajeni slučajevi upotrebe političkih botova u izbornim kampanjama. U SAD-u za izbore 2016. godine, ruski operativci su navodno koristili botove da šire dezinformacije. Tokom izbora u Brazilu 2018., i pristalice i protivnici kandidata Jaira Bolsonara optuženi su da koriste botove za manipulaciju javnim mnijenjem na društvenim mrežama. Političke stranke u Indiji često koriste botove tokom predizbornih kampanja kako bi pojačale svoje poruke i napale protivnike. Na izborima u Meksiku 2018. godine i izborima u Indiji 2019. bilo je izvještaja o korištenju botova za širenje propagande, lažnih vijesti i govora mržnje. Ruske vlasti su optužene da koriste botove za manipulaciju izborima u zemlji i inostranstvu. Na ruskim izborima 2016. botovi su navodno korišteni za promovisanje vladajuće stranke i suzbijanje glasova neslaganja.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, još uvijek nema dovoljno detaljnog istraživanja o tome kako djeluju politički botovi koji su programirani. Međutim, općepoznato je da pored botova-robota, u bh. društvu zasigurno djeluju botovi iza kojih stoje ljudi, odnosno stranački botovi. Njihova uloga je identična onoj koju imaju botovi-roboti, a to je dati maksimalnu podršku jednoj stranci i diskreditirati protivničku stranku i na taj način stvoriti lažnu sliku o stvarnom stanju u digitalnom svijetu, a koji bi trebao biti preslika realnog svijeta.

Nažalost, u ovakvim situacijama se ne radi samo o ljudima koji strastevno podržavaju svoju stranku, pa se odluče na upitne postupke na društvenim mrežama. Istraživanje Koalicije „Pod lupom“ koje je sprovedeno 2023. godine pokazalo je da se aktivna podrška na društvenim mrežama javlja i kao jedan od sve prisutnijih pritisaka na birače, pored nekih klasičnih kao što je pritisak na glasanje ili učlanjenje u stranku itd. Naime, od 868 ispitanika širom BiH, njih 96 je izjavilo kako kako su bili u situaciji da protiv svoje volje moraju dati podršku kandidatu ili stranci na društvenim mrežama. Izgledno je da će se ovakvi pritisci na birače nastaviti dok se stranke ne snađu sa programiranim botovima-robotima.

Prijetnja koju predstavlja upotreba novih tehnologija za stvaranje lažne slike svijeta oko nas izlazi iz digitalnog svijeta i može imati posljedice na stvarni svijet, te samu suštinu demokratije. Ono što je sigurno je to da postoji sve veća potreba za zakonskom regulativom koja će sve nove tehnologije staviti u određene zakonske okvire i umanjiti mogućnost njihove zloupotrebe.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije