Građanski aktivizam u susjedstvu

Nevladine udruge u Hrvatskoj upozorile na relativizaciju ratnih zločina tijekom i nakon Oluje

Nacionalističkoj polarizaciji javnog prostora na Balkanu suprotstavljaju se najhrabriji pojedinci u državama nastalim raspadom bivše nam zajedničke države. Žene u crnom, recimo, u Srbiji. A u Hrvatskoj, grupa NVO protestuje i ukazuje na sistemsku politiku relativizacije ratnih zločina, upravo u trenutku dok čitava zemlja slavi "najveću pobjedu domovinskog rata". (Antikorupcija)

Predstavnici nekoliko nevladinih udruga u petak su održali antiratnu akciju kako bi ukazali na “sustavnu politiku relativizacije” ratnih zločina koji su počinjeni nad stanovnicima srpske nacionalnosti tijekom i nakon Oluje te upozorili da država ne procesuira te zločine.

“Imamo odgovornost ukazati na sustavnu politiku relativizacije, negiranje i umanjenja ratnih zločina koji su počinjeni nad stanovnicima Hrvatske srpske nacionalnosti. Izražavamo suosjećanje prema svim žrtvama rata i zločina počinjenih u naše ime”, rekla je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata ROSA.

Aktivisti i aktivistice iz Centra za žene žrtve rata, Centra za građansku hrabrost, Ženske mreže Hrvatske i Udruženja za društvena istraživanje i komunikacije iz Sarajeva došli su na glavni zagrebački trg s transparentima: “Zločini u Oluji su odgovornost svih nas”, “Ne u naše ime” te “Nacionalizma ubija” napisan na latinici i ćirilici.

“Neodgovorno ponašanje predstavnika vlasti vodi nas u još dublje društvene podjele. Nepostojanje iskrenosti i poštovanja prema svim žrtvama nedopustivo je i sramotno”, kazala je Pamuković

Rekla je i da oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Haškom sudu ne dokazuju da zločina tijekom i nakon Oluje nije bilo. Upravo je u tim presudama dokumentiran i istražen veliki broj ratnih zločina, za koje je Hrvatske preuzela odgovornost da ih procesuira, dodala je i istaknula da država jako malo čini što se tiče procesuiranja tih zločina.

“Govoreći iz perspektive udruga koje pomažu žrtvama, iskustva žrtava su tragična. To su sad bolesne osobe, starije životne dobi, koje žive u izoliranim područjima, a potrebna im je jako velika podrška kako bi ostvarile svoja prava iz Zakona o civilnim žrtvama rata koji su dugo čekale”, izjavila je Pamuković.

Taj je zakon stupio na snagu prije dvije godine, no predstavnici nevladinih organizacija zahtijevaju od hrvatske Vlade da napravi evaluaciju njegove primjene, kao i evaluaciju primjene Zakona o žrtvama seksualnog nasilja u ratu. 

“Osim toga, zajedno smo s kolegama iz drugih zemalja regije pozivali sve vlade na području bivše Jugoslavije da međusobno surađuju i zajedno osnuju komisiju za utvrđivanje činjenica, kako bi ljudi čiji su članovi obitelji nestali došli do njihovih posmrtnih ostataka i ostvarili bar neku pravdu za života”, poručila je Pamuković.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije