Građanski aktivizam u susjedstvu

U Crnoj Gori se manje od 50% srednjoškolaca osjeća sigurno u školi, a svaki peti navodi da je bio žrtva vršnjačkog nasilja

Neki od problema koje BiH ima nisu endemski (kao što ni "endemska korupcija", zapravo nije endemska) i prisutni su i u drugim zemljama regiona, a i šire. No, ono što BiH izdvaja od većine je indolentnost ovdašnje vlasti prema problemima svojih (su)građana. Problemima kojim se ta vlast bavi tek u incidentnim situacijama, redovno neadekvatno, populistički i kratkoročno (dok fokus javnosti ne pređe na neki drugi problem) i redovno tek posljedicama a nikad uzrocima. Jedan od tih problema je vršnjačko nasilje u školama. Čiji stepen se tek nazire i posljedice samo mogu pretpostaviti. A kome, umjesto da ga rješavaju ozbiljno osmišljenim sistemskim mjerama i politikama, ovdašnji političari doprinose, kao ključni generatori nestabilnosti, govora mržnje i nasilja u javnom prostoru, koji se onda posljedično prenose u sve sfere društva. U Crnoj Gori, svoju vlast i javnost, na ovaj problem upozoravaju, rezultatima provedenog istraživanja iz NVO Juventas.(Antikorupcija)

U Crnoj Gori svaki peti srednjoškolac navodi da je bio žrtva vršnjačkog nasilja, a njih 56 odsto je svejdočilo tom negativnom obliku ponašanja, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije (NVO) Juventas.

Istraživanje je sprovedeno tokom maja i juna ove godine na uzorku 882 učenika, u partnerstvu sa Unijom srednjoškolaca u okviru projekta Libela –  Doprinos očuvanju multinacionalnog sklada među mladima, koji je finansiralo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Izvršna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujović, kazala je da se ponavljaju podaci iz ranijih istraživanja – da se u potpunosti osjeća sigurno u školi ispod 50 odsto srednjoškolaca, oko 50.5 odsto ih se ne osjeća u potpunosti sigurno ili ne želi da govori o tome, dok se uopšte ili uglavnom ne osjeća sigurno sigurno svaki deseti srednjoškolac.

“Istraživanje je pokazalo da preko 50 odsto srednjoškolaca smatra da su ostali učenici osjećaju sigurno u školi. Za 5,5 odsto srednjoškolaca smatraju da se uopšte ne osjeća sigurno, uglavnom ne i uopšte se ne osjeća sigurno skoro svaki peti srednjoškolac (18,1 odsto)“, rekla je Vujović na predstavljanju istraživanja u Pljevljima.

Prema njenim riječima, istraživanje je pokazalo da je svaki peti srednjoškolac izjavio da je bio žrtva vršnjačkog nasilja.

“Kada ovom podatku dodamo 9,1 odsto onih koji nisu sigurni, jer možda ne znaju tačno šta je vršnjačko nasilje i mogu da ga prepoznaju, imamo 30 odsto srednjoškolaca koji kažu da su bili žrtva vršnjačkog nasilja ili da nisu sigurni da li su billi žrtve nasilja“, navela je Vujović.

Kazala je da srednjoškolci koji su bili žrtve vršnjačkog nasilja većinom razgovaraju sa roditeljima o tome, dok njih 26 odsto nije razgovaralo ni sa kim.

“Kada smo ih pitali za razloge zbog kojih nisu razgovarali o vršnjačkom nasilju, najviše srednjoškolaca je odgovorilo zato što su mislili da im niko neće pomoći. Nakon toga slijedi odgovor da su se osjećali posramljeno, jer su bili žrtve vršnjačkog nasilja, a značajan je procenat onih koji kažu da nisu znali kome da se obrate. Takođe, 12 odsto ih je reklo da su se bojali da neće dobiti podršku i pomoć i da će situacija dalje da eskalira“, rekla je Vujović.

Ukazala je da je većina srednjoškolaca svjedočila vršnjačkom nasilju, njih 56 odsto.

“Imamo i podatak da nezanemarljiv broj njih kaže da je jednom nedeljno, više puta nedeljno ili svakodnevno svjedoči slučajevima vršnjačkog nasilja u svojoj školi, a 7,3 odsto je navelo svakodnevno svjedoči tim slučajevima“, kazala je Vujović

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije