Građanski aktivizam

Visokoškolske ustanove kriju podatke o niskom broju upisanih studenata

Od 18 visokoškolskih ustanova u RS, koliko ih je u registru Agencije za visoko obrazovanje, samo ih je četiri do sada dostavilo tražene podatke neformalnoj grupi studenata “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.

Visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj su zakonsku obavezu utvrđivanja liste odgovornih nastavnika i saradnika za izvođenje nastave u narednoj akademskoj godini iskoristile da iz nastavnog procesa odstrane nastavno osoblje sa duplim radnim stažom.

Kako sve visokoškolske ustanove nisu, u skladu sa članom 97 Zakona o visokom obrazovanju RS, javno objavile konačnu listu osoblja nije poznato koliko je nastavnika ostalo bez dodatnog angažmana, ali prema dosadašnjem istraživanju neformalne grupe studenata „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“ taj broj neće biti zanemaljiv.

„Postavlja se pitanje kako se do sada mogla tolerisati ta praksa, jer smo u prvim nalazima utvrdili da su četvoro profesora na Univerzitetu Istočno Sarajevo, osim na ovoj, imali zasnovan radni odnost i na fakultetima u Srbiji. Oni su, istina, dobili otkaz, kako je to i propisano u Zakonu o visokom obrazovanju, ali su dvoje profesora vraćeni na posao i protiv njih se vodi disciplinski postupak. U članu 97 tog Zakona decidno je navedeno da „Nastavnik i saradnik koji ima zasnovan radni odnos sa punim radnim vremenom kod drugog poslodavca u zemlju i/ili inostranstvu ne može imati zasnovan radni odnos sa punim radnim vremenom na visokoškolskoj ustanovi”. A u narednom stavu tog člana je decidno navedeno da će nastavniku i saradniku visokoškolska ustanova otkazati ugovor o radu bez prava na otkazni rok i bez sprovođenje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti” – istakli su iz pomenute grupe studenata.

Studentski aktivisti su trenutno u aktivnostima prikupljanja podataka o upisanim studentima nakon prvog i drugog upisnog roka za akademsku 2022/2023. godinu u RS, ali u tome nailaze na prepreke. Jer, od 18 visokoškolskih ustanova, koliko ih je u registru Agencije za visoko obrazovanje samo ih je četiri do sada dostavilo tražene podatke.

“Iako je u većini VŠU završen i drugi upisni rok, iz njima poznatih razloga odugovlače ili uopšte nemaju namjeru da javno obznane te podatke, odnosno kriju broj upisanih studenata u odnosu na projektovani, odnosno odobrenu kvotu od strane nadležnih. Nama je i bez tih podataka jasno da je znatno manje upisanih brucoša, što je prisutan trend poslednjih godina ne samo u ovom entitetu, već i Federaciji BiH i Brčko Distriktu” – izjava je Gorana Ristića iz grupe „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.

Informacije o smanjenjenju broja upisanih studenata iz godine u godinu potvrđuju i zvanični dokumenti u RS, konkretno iz ove godine „Strateška platforma razvoja nauke i tehnologije, visokog obrazovanja i informacionog društva u Republici Srpskoj“. Riječ je o dokumentu, koji je dio Strategije razvoja nauke i tehnologije, visokog obrazovanja i informacionog društva u RS za period 2022-2028. godina.

U ovom dokumentu konstatovano je da je primjetan stalan pad upisanih studenata, tako da je godišnji kumulativni indeks smanjenja broja upisanih veći od dvadeset odsto. Taj pad izražen je u svim oblastima obrazovanja, osim u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, gdje nema promjene, dok je u oblastima informacionih i komunikacionim tehnologijama vidljiv rast. Broj upisanih na master studije se održava na nivou iz prethodnih godina, dok je broj doktoranata skoro udvostručen.

Razlozi manjeg broja studenata iz godine u godinu je negativan demografski rast u RS, naveden je podataka da je u 2020. godini u RS rođeno 9161 dijete, što je prema ovom dokumentu, na godišnjem nivou za trećinu manje od broja rođenih u generacijama iz kojih se trenutno upisuju studenti.

“Prognoze daljeg upisa na VŠU ukazuju na to da će se nepovoljan trend nastaviti i da bi broj upisanih na VŠU u narednim generacijama mogao biti manji za čak 20%. Iako statistika govori da je postotak visokoobrazovanog stanovništva u RS daleko ispod prosjeka EU (12% naspram 28 %), osnovni kriterijum razvoja domaćeg sistema visokog obrazovanja mora ostati kvalitet i njemu se svi ostali kriterijumi i ciljevi trebaju podrediti. Prisilno podizanje procenta visokoobrazovanih na uštrb kvaliteta njihovog znanja i vještina, dugoročno je daleko štetnije nego nizak procenat onih koji su stekli visokoškolsku diplomu” – stoji u ovom dokumentu.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije