Komentari i analize

Kako je pri uvozu u BiH nestalo 1.200 kg nepoznate robe uz asistenciju UIO!

S obzirom na učestale izvještaje istraživačkih novinara i medija u kojima se pominju i rute kretanja narkotika kroz RS i BiH, ako ništa postavlja najosnovnije pitanje kakav je bio sadržaj i “nestalih” 1.200 kilograma robe kada znamo da je cijela grupa rukovodilaca i službenika zbog ove pošiljke preuzela toliki rizik.

Nova velika afera mogla bi da potrese Upravu za indirektno oporezivanje (UIO) BiH te još jednom skrene pažnju na korupcijsku hobotnicu unutar državnih carina ukoliko i ova, kao većina drugih velikih afera vezanih za poslovanje UIO, ne bude zataškana uz pomoć pojedinih struktura SIPA-e i Tužilaštva BiH.

Naime, Inforadar je u posjedu službenih dokumenata UIO BiH koji dokazuju da je krajem ljeta prošle godine namjerno propušteno carinjenje oko 1.200 kilograma “nepoznate robe” u teretnom kamionu na Carinskoj ispostavi (CI) Gradiška, odnosno da su rukovodioci državih carina, uprkos dobijenim obavještajnim informacijama, svjesno propustili da djeluju te da su čak kamionu dopustili odlazak i istovar robe nepoznatog porijekla na nepoznatoj lokaciji, prije carinjenja!

Foto: Carinska ispostava Gradiška

Šta to treba da znači – na Tužilaštvu BiH je da utvrdi, a Inforadar je spreman da ustupi materijal pravosudnim institucijama koji zasad ne želimo da objavljujemo zbog zaštite naših izvora.

Sve je počelo 31. avgusta prošle godine kada je Grupa za operativne poslove UIO dobila obavještajnu informaciju o uvoznoj pošiljci i to prije nego što je ta pošiljka ušla u carinsko područje BiH. Informacija je sadržavala i registarske oznake kamiona na kojem je pošiljka vožena (RO AZ 164 vučno i RO 498 AA priključno vozilo), što je omogućavalo tačnu identifikaciju, te je ona potom proslijeđena Carinskoj ispostavi Gradiška i Grupi za suzbijanje krijumčarenja i prekršaja RC Banja Luka.

U informaciji je UIO upozorena da se o tom vozilu, osim robe koja je prijavljena, nalazi i dio robe koji nije prijavljen, između ostalog duhan za nargile, a koji podliježe Zakonu o akcizama i na koji se, osim uvoznih dažbina u vidu carine i PDV-a, plaća i akciza u iznosu od 104 KM po kilogramu! Također, UIO je upozorena da se na istom prevoznom sredstvu nalaze i falsifikovani proizvodi, odnosno imitacije odjeće zaštićenih robnih marki.

Pošiljka je od Graničnog prelaza Klobuk kod Trebinja, gdje je ušla u BiH, do CI Gradiška kao lokacije na kojoj je planirano konačno carinjenje, dopraćena od strane Granične policije BiH 3. septembra 2021.

Ono što je bitno naglasiti jeste da je u sličnim pošiljkama ocarinjenim po prijavama u CI Gradiška ranije utvrđeno niz nepravilnosti (višak robe, roba kojom su povrijeđena prava intelektualnog vlasništva i dr.) zbog čega je trebalo obratiti dodatnu pažnju na ovu pošiljku.

Indikativno je, međutim, da nikome nije bilo sumnjivo, ili nije trebalo da bude sumnjivo, to što je dan poslije (4. septembra) špedicija Milenijum Šped odugovlačila sa prijavljivanjem robe za uvoznika EXTRABLATT d.o.o. Gradačac, pravdajući to nedostatkom novčanih sredstava na garanciji.

Naknadno će se ove tvrdnje pokazati netačnimEXTRABLATT je, inače, jedan od najvećih uvoznika tekstila u BiH, a u izvještajima istraživačkih medija ranije je označen kao jedna od firmi koja po kamionu robe ocarinjene u Gradišci daje 2.500 KM „na kafu“ carinskom kartelu, o čemu su pred kamerama novinarima CIN-a svjedočili i pojedini uvoznici.

Očekivano, bilo kakva reakcija UIO ili Tužilaštva BiH je izostala. Sve je indikativnije tim prije jer su u UIO raspolagali obavještajnom informacijom, a pogotovo jer je u pitanju “kontroverzni uvoznik”, zbog čega je šef CI Gradiška Radovan Đurić bio dužan da osigura carinski nadzor nad ovim vozilom budući da je bio vikend (4. i 5. septembar) te da ispostava ne radi nedeljom.

Radovan Đurić (Foto: CIN)

Inače, Đurić je široj javnosti poznat kao dugogodišnji šef CI Gradiška. On je to bio i u vrijeme izbijanja velike afere PANDORA. Uprkos brojnim aferama i hapšenjima koja se vežu za ovu ispostavu te činjenici da je po izbijanju PANDORE bio duže u bjekstvu, on je i danas šef CI Gradiška.

Također, službenici Grupe za suzbijanje krijumčarenja RC BL, kojom rukovodi Džakulina prisna saradnica Jelena Majstorović (koja je nedavno pravnosnažno izgubila spor po tužbi protiv Inforadara i glavnog urednika), bili su prisutni na terminalu i raspolagali su dostavljenim informacijama, no uprkos tome nisu izvršili pregled sporne pošiljke. Upravo suprotno, iako su postajala saznanja da je riječ o “rizičnoj pošiljki”, vozaču je dozvoljeno da napusti carinski terminal u noći sa 5. na 6. septembar, odnosno u noći sa nedjelje na ponedeljak.

Sama činjenica da je pošiljka tek naredne sedmice prijavljena i pregledana nakon povratka vozila na carinski terminal dovoljno govori za sebe. Naime, kontrolno vaganje prevoznog sredstva i robne pošiljke izvršeno je tek 10. septembra u jutarnjim satima, a utvrđeno je da u odnosu na prijavljeno stanje nedostaje 1.200 kg robe – nepoznato koje vrste!

Pojednostavljeno, iako su na vrijeme upozoreni da se u tačno određenom prevoznom sredstvu prevozi značajna količina neprijavljene robe koja se faktički krijumčari na teritoriju BiH, službenici CI Gradiška, kao i službenici Grupe za suzbijanje krijumčarenja RC Banja Luka, vozaču su dopustili da odveze kamion na nepoznatu lokaciju u unutrašnjost, da istovari robu nepoznatog sadržaja i ostavi je u nepoznatom pobjektu, te da se bez problema vrati na carinski terminal, gdje je ustanovljen manjak od 1.200 kg, ali bez ikakvih posljedica, tada ili bilo kada kasnije (do danas) po bilo koga od onih koji su to omogućili!

Direktor UIO Džakula, prvi u lancu odgovornosti (Foto: Oslobođenje)

Potvrda da je ovaj eklatantni primjer kriminalnog akta, koji je prouzrokovao veliku štetu po budžet BiH zataškan, proizilazi i iz činjenice da su svi u strukturi državih carina počevši od, logično, direktora Mire Džakule, pa do službenika direktno zaduženih za provjeru robe, upoznati s time šta se desilo, ali se uprkos tome do danas – ništa nije desilo.

S obzirom na učestale izvještaje istraživačkih novinara i medija u kojima se pominju i rute kretanja narkotika kroz RS i BiH, ako ništa postavlja najosnovnije pitanje kakav je bio sadržaj i “nestalih” 1.200 kilograma robe kada znamo da je cijela grupa rukovodilaca i službenika zbog ove pošiljke preuzela toliki rizik.

Oznake

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije