Komentari i analize

Kratko i jasno o stanju u bh. rudnicima

Protest rudara u Zenici, 28. mart 2023. godine (Foto: FENA)

Rudari rudnika mrkog uglja u Zenici okupili su se 28. marta na protestima, tražeći februarsku platu i naknadu za topli obrok. Nekoliko dana ranije, obustavili su proizvodnju, a 15-orica su započela i štrajk glađu. Sljedeće proteste su najavili za 30. mart.

Kašnjenje plaća, nepoštivanje kolektivnog ugovora, te loši uvjeti rada, samo su neki od pokazatelja stanja u rudnicima proteklih nekoliko godina, zbog čega su rudari obustavljali proizvodnju i protestirali.

Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u Federaciji BiH, ocjenjuje sramotnim što je 900 porodica rudara iz Zenice dovedeno u nezavidnu situaciju.

“Bruka i sramota što su u ovakvim vremenima dovedeni u ovaj položaj. Pitam se do kada će rudari još imati snage i energije da se nose sa svime”, kazao je Husić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nakon protesta u Zenici, Husić je najavio i mogućnost organizacije generalnog štrajka u svim rudnicima u Federaciji BiH.

Ko bh. rudnicima sve dublju jamu kopa?

Šta je razlog protesta?

Rudari u Zenici stupili su “radnički neposluh”, jer nisu dobili plaću za februar, te naknadu za topli obrok za januar. Plaće su ranije isplaćivane do 15. u mjesecu, a kasne zbog blokade računa Rudnika.

Račun je blokirala Gradska uprava Zenica, koja potražuje isplatu kamata po osnovu duga za komunalnog gradsko zemljište. Rudnik duguje Gradu oko tri miliona maraka (oko 1,5 miliona eura).

Zbog dugova, rudniku su u više navrata bili blokirani računi, a rudari svoja prava tražili štrajkom.

Direktor rudnika Mensur Hukić, pozvao je gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića, da deblokira račun kako bi rudarima bila isplaćena februarska plata.

Pismo direktora rudnika u Zenici Mensura Hukića gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću
Pismo direktora rudnika u Zenici Mensura Hukića gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću

Zenički gradonačelnik se do sada nije izjasnio, a reakcije nema ni iz javnog preduzeća “Elektroprivreda BiH” koja je vlasnik rudnika.

Kakav je status rudara?

U rudnicima u Federaciji BiH zaposleno je oko 10.000 radnika. Od toga ih više od 7.300 radi u sedam rudnika koji su dio koncerna Elektroprivrede BiH.

Prosječna neto plaća u rudnicima u Federaciji BiH trenutno iznosi od 1.500 (750 eura) do 1.800 maraka (900 eura), podaci su Sindikata radnika rudnika u Fedraciji BiH.

U entitetu Federacija BiH je 2020. usvojen program o restrukturiranju elektroenergetskog sektora. On uz ostalo predviđa smanjenje broja zaposlenih u rudnicima, a procijenjeno je da je višak njih oko 2.000.

Iz Elektroprivrede BiH i Vlade Federacije BiH ranije su obećavali da višak neće biti rudari, nego administrativni radnici.

Koliki su dugovi?

Rudnici su među najvećim dužnicima za poreze i doprinose u BiH.

Više od 560 miliona maraka (oko 280 miliona eura) iznosio je krajem oktobra 2022. godine ukupni dug sedam rudnika koji su u koncernu Elektroprivrede BiH, podaci su Poreske uprave Federacije BiH.

Gubici i obaveze rudnika, po svim osnovama, procijenjeni su krajem 2020. godine na oko 900 miliona maraka (oko 450 miliona eura).

Organizacija “Transparency International BiH”, koja se bavi borbom protiv korupcije, istražila je poslovanje rudnika Elektroprivrede BiH od 2015. do 2020. godine.

U izvještaju se navode “brojni primjeri nesavjesnog poslovanja, sumnjivih javnih nabavki i izvlačenja novca iz kase ovih preduzeća”.

U čijem vlasništvu su rudnici?

Bosna i Hercegovina ima 14 rudnika uglja, od čega je deset u javnom, dok su ostali u privatnom vlasništvu.

Sedam rudnika, među kojima je i onaj u Zenici, u vlasništvu su entiteta Federacija BiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivreda BiH.

Dva rudnika su u vlasništvu preduzeća Elektroprivreda entiteta Republika Srpska.

Kakvi su rezultati poslovanja?

U BiH se godišnje “iskopa” oko 13,5 miliona tona uglja, a rudnici u koncernu Elektroprivrede BiH su najveći proizvođači.

Oko 95 posto godišnje proizvodnje koristi se kao gorivo za proizvodnju struje u termoelektranama u Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku.

To osigurava energetsku nezavisnost, pa je BiH jedina zemlja u regiji koja izvozi značajne količine struje.

Tek manji dio uglja se koristi u industriji, toplanama, školama i za grijanje domaćinstava.

Šta je sa modernizacijom pogona?

Rudari iz Federacije BiH su proteklih godina nekoliko puta izlazili na proteste, upozoravajući i na loše uvjete za rad u jamama.

Sindikati su tvrdili da za modernizaciju pogona nije ništa urađeno i da nedostaje potrebna mehanizacija, zbog čega rudari često rade ručno.

U jednom od izvještaja Elektroprivrede BiH navodi se da je, od 2016. do kraja 2020. godine, u sedam rudnika investirano 312 miliona maraka (oko 156 miliona eura). Unatoč investicijama, nije postignuto ekonomski održivo poslovanje rudnika, navodi se u izvještaju.

Planom poslovanja Elektroprivrede BiH za period od 2022. do 2024, planirana je dokapitalizacija rudnika uglja u iznosu od oko 91 milion maraka (oko 45,5 miliona eura).

Koje su obaveze BiH u procesu dekarbonizacije?

Tranzicija s uglja na obnovljive izvore energije, jedna je od uvjeta koji BiH treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji.

U novembru 2020. godine BiH je potpisala Deklaraciju o zelenoj agendi za Zapadni Balkan i Deklaraciju o zajedničkom regionalnom tržištu Zapadnog Balkana.

Time se, uz ostalo, predviđa postepeno ukidanje subvencija za ugalj, te prelazak na obnovljive izvore energije. Također, najavljeno je i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.

Uvjet za dekarbonizaciju su ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske efikasnosti, kao i razvijanje distribucijske mreže.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije