Građanski aktivizam

Treća sreća – Da li će nakon dvije godine lažnih obećanja, 2023. konačno biti godina sređivanja stanja u visokom obrazovanju.

Usvoji li se u NSRS Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, kojim Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS namjerava izjednačiti akreditovane i neakreditovane visokoškolske ustanove kada je u pitanju izdavanje diploma, problemi za studente koji studiraju u RS biti će još veći. Jer takve diplome, u to ne treba sumnjati, neće biti priznate ne samo u svijetu, već ni u cijeloj BiH, odnosno u FBiH.

Ni u 2022. godini, kao ni prethodno u 2021. se nisu ostvarila obećanja ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS Srđana Rajčevića da će u ovoj godini početi sređivati stanje u visokom obrazovanju Republike Srpske.

Rajčević je to obećanje davao i na isteku 2020. i 2021. godine, u javnim istupima se obavezavši da će ministarstvo na čijem je čelu dati puni doprinos i da slijedi “godina konačnog obračuna i stavljanja tačke na sve negativne pojave u visokom obrazovanju”. Po odlučnosti u nastupu, kada je davao te izjave i ponovio ih u par navrata tokom godine, izgledalo je da bi se moglo raditi o ozbiljnim namjerama i konkretnim potezima vlasti u sređivanju stanja kada je visoko obrazovanje u pitanju.

Doskorašnji ministar se pozivao na formiranu Komisiju za borbu protiv negativnih pojava u visokom obrazovanju u Republici Srpskoj, organizovao je i predsjedavao sastancima na tu temu, na kojem su prisustvovali  predstavnici ministarstva na čijem je čelu, kao i Ministarstva unutrašnjih poslova RS, Republičke uprave za inspekcijske poslove i Agencije za visoko obrazovanje RS.

„Ovo je početak kraja priče o lažnim diplomama i svega što se u oblasti visokog obrazovanja u Srpskoj pojavljuje u negativnom kontekstu. Pozivam kolege u Federaciji i Brčko Distriktu da uložimo zajedničke napore kako bi se obračunali sa mešetarima koji zarad profita ili druge vrste interesa uništavaju sadašnje i buduće generacije”, u tom kontekstu je dvije godine zaredom ponavljao izjavu ministar Rajčević, najavljujući i prijave protiv odgovornih u nekim visokoškolskim ustanovama, pa i zabranu rada.

Ali, sve je, na žalost, ostalo na priči i na neispunjenim obećanjima. A Rajčevića je, u novoj postavi Vlade RS, zamijenio dr Željko Budimir. Doskorašnjem savjetniku srpskog člana Predsjedništva BiH nije baš srećno počelo “ministrovanje”, jer je opozicioni poslanik u NSRS Nebojša Vukanović “otkrio” da spava na sjednici NSRS. Vukanović je na sjednici na isteku prethodne godine ironično “zamolio” prisutne u sali NSRS u kojoj se održavala peta posebna sjednica da pričaju tiše kako ne bi probudili novoimenovanog ministra za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

Najpozitivniji pomak kada je u pitanju visoko obrazovanje u RS tokom protekle dvije godine je – uspostavljanje saradnje Agencije za visoko obrazovanje RS i Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH.

Nije zabranjen rad niti jedne visokoškolske ustanove u ovom entitetu, nekoliko ih je akreditovano i upisano u Državni registar akreditovanih visokoškolskih ustanova u BiH, a glavni su problemi visokog školstva u RS ostali.

Usvoji li se u NSRS Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, kojim Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS namjerava izjednačiti akreditovane i neakreditovane visokoškolske ustanove kada je u pitanju izdavanje diploma, problemi za studente koji studiraju u RS biti će još veći. Jer takve diplome, u to ne treba sumnjati, neće biti priznate ne samo u svijetu, već ni u cijeloj BiH, odnosno u FBiH.

„Tom odredbom će se, po nama, legalizovati izdavanje diploma i od neakreditovanih visokoškolskih ustanova, koje po Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH nisu bile validne. Ukazali smo u pismenom, zvaničnom obraćanju Ministarstvu da se izjednačavaju ova dva termina, gubi značaj akreditacije kao potvrde kvaliteta rada VŠU. Odnosno, da bi se, po predloženim izmjenama, svaka novootvorena visokoškolska ustanova, koja podnese zahtjev za akreditaciju, ujedno smatrala akreditovanom, postupak akreditacije može da traje neograničeno dugo, a rješenje o akreditaciji faktički ne mora dobiti nikada jer je postupak akreditacije izjednačen sa samom akreditacijom“, reakcije su, na predloženi Zakon, iz neformalne grupe studenata „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.

Iz ove neformalne grupe će, kako ističu, u ovoj godini prema resornom ministarstvu uputiti inicijativu, koja bi trebala naići na odobravanje onih kojima je stalo do uređenog obrazovanja.

“Inicijativa će biti da nadležni obezbijede da se na javnim i privatnim Univerzitetima i Visokim školama uspostavi registar sa CV-jem svih zaposlenih, minimalno da se navede godina rođenja, upisa i završetka osnovne škole, upisa i završetka srednje skole, upisa, završetka i naziv visokoškolske ustanove na kojoj su stekli diplomu. Takođe, nije neizvodljivo i da se u registru navede prosječna ocjena na studiju, godina upisa i odbrane magistarskog rada sa nazivom fakulteta, univerziteta ili visoke škole, godina upisa i odbrane doktorske disertacije sa naslovom doktorskog rada i naziva visokoškolske ustanove. Za javnost, prije svega studente koji namjeravaju i studiraju na visokoškolskim ustanovama korisno je da znaju i ko su zaposlenim na VŠU bili članovi Komisije za odbranu magistarskog rada i doktorskog rada, kako bi znali da li su iz uže naučne oblasti, jer je u praksi česta pojava da to nije slučaj” – kažu iz neformalne grupe građana. Dodajući da su svjesni da će biti otpora, prevashodno u političkim krugovima i od onih koji su do diploma i akademskih zvanja došli na „lak način“.

Građani u akciji