U 2022. godini Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH registrovala je ukupno 2.850 kršenja ljudskih prava, na koje su izdali ukupno 428 preporuka, od kojih je 129 potpuno realizovano, 16 djelimično i 75 po kojima je ostvarena saradnja sa ovom institucijom.
Godišnjim izvještajem za prošlu godinu ombdusmeni su ukazali na zabrinjavajuću činjenicu da je i dalje veliki broj preporuka po kojima nema nikakvog reagovanja odgovornih organa, a u protekloj godinu je sa tim statusom takvih čak 100 preporuka.
Institucija ombudsmena je ukazala i da se u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2022. godinu ističe da su propisi na pravo za pristup informacijama i dalje fragmentisani i nisu u skladu sa međunarodnim i evropskim standardima, dok se pravila o zaštiti podataka i pristupu informacijama i dalje tumače na način koji više štiti privatne nego javne interese. Takođe i da je ostvarivanje prava na pristup javnim informacijama i dalje nedosljedno.
“Ombdusmeni konstatuju da još uvijek postoji nerazumjevanje koncepta prava na pristup informacijama i obaveze javnih organa da, postupajući po zahtjevima, učine dostupnim informacije koje posjeduju. Sam koncept počiva na stavu da građani imaju pravo znati informacije od javnog značaja” – navedeno je u Godišnjem izvještaju.
Najčešći razlog obraćanja pravnih i fizičkih lica Instituciji ombudsmena odnosi sa na neodlučivanje u zakonom propisanom roku, pravo na dvostepenost, nedosljedno i/ili nepravilno utvrđivanje izuzetaka od saopštavanja, neadekvatno ili nikako proveden test javnog interesa i drugi.
Tema koja je po ombudsmenima obilježila i 2022. Godinu, u oblasti prava na pristup informacijama, je proces donošenja novog Zakona o pristupu informacijama i ponovnoj upotrebi informacija na nivou BiH, ukazujuči da Vijeće ministara još uvijek nije razmatralo taj akt.
“Prema Nacrtu novog zakona Institucija ombudsmena ostaje bez posebnog mandata, a jedino ovlaštenje koje ombudsmeni imaju je obaveza da javni organi Instituciji dostavljaju podatke o Službeniku za javno informisanje. U kontekstu novog zakona posebno je problematičan institut nadzornog organa jer predviđeni instutucionalni mehanizmi nemaju neovisnost koja se zahtijeva međunarodnim standardima. Na nivou FBiH i RS nisu inicirane promjene po pitanju važećeg zakonodavstva, tako da su i problemi na koje Ombdusmeni godinama ukazuju ostaju identični” – navedeno je u izvještaju Ombdusmena.
Ukazali su i na nastavak trenda nepovjerenja i nezadovoljstva građana prema pravosudnim institucijama zbog neefikasnog sudskog sistema, neefikansog rada tužilaštva, nepovjerenja u rad Visokog sudskog i tužilaštvog vijeća i njihovog neadekvatnog postupanja. Ukazali su i da je veliki broj žalbi podnešen zbog nerazumnog trajanja sudskog postupka, te da se u nekim sudovima postupci u prvom i drugom postupku vode niz godina. Ombdusmeni su u 2022. godini zaprimili 76 žalbi na postupanje tužilaštava.
Ombdusmani su u prošloj godini postupali po 292 žalbe koje su se odnosile na povredu prava na dobru javnu upravu. Zaprimljeno je i 676 žalbi iz oblasti ekonomskih, socijanih i kulturnih prava, a sa prenešenih 358 žalbi iz prethodne godine, ukupno su iz ove oblasti rješavali 1033 žalbe.
Ombdusmeni ističu da su u prošloj godini registrovali povećan broj žalbi iz obe oblasti koje se odnose na komunalne uslugu, koje se pružaju na osnovu zaključenog ugovora o pružanju usluga. Riječ je o uslugama isporuke vode, toplotne, električne energije i drugih, ali su te predmete prosljeđivali Ombdusmenu za potrošače, jer nisu imali pravo na postupanje, iako se u osnovi radilo o kršenju ljudskih prava.
