Građanski aktivizam

Rijeka Bosna kod Doboja ugrožena gradilištem i deponovanjem otpada

Aktivisti koji se zalažu za uređeno korito rijeke Bosne, borbom protiv nelegalnih radnji šljunkara u koritu, priobalju i na poljoprivrednom zemljištu uz ovu rijeku, u cilju smanjenja rizika od poplava, nastavili su sa praćenjem stanja u vodotoku i reaguju na uočene probleme.

Tokom proteklog perioda aktivisti neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“ su u neposrednoj blizini gradskog mosta i željezničke stanice u Doboju uočili radove na vodnom području, utvrdivši da se to područje nezakonitom prenamjenom zemljišta vodi kao “gradilište”. Iako bi, po svim pravilima, trebalo biti zabranjeno izvođenje bilo kakvih radova u neposrednoj blizini korita rijeke.

Aktivisti su rad građevinskih mašina na spornom području zabilježili i dokumentovali.

Radovi kod gradskog mosta u Doboju (Foto: NGG)

Inače, nevladina organizacija Centar za humanu politiku je 7. februara podnijela krivičnu prijavu zbog građenja upravo na ovom području na parcelama katastarskim čestima 7095/1 i 7093, koje je u vlasništvu preduzeća „Limun Kop“ iz Doboja, kao i protiv odgovorornih u JU “Vode Srpske”, Inspektoratu RS i Gradskoj upravi. Prijava je proširena, kako je navedeno, zbog zakonom zabranjenog izvođenja radova kojim se pregrađuje i korito Bosne, smanjuje proticajni profil i izaziva opšta opasnost, što za posljedicu može imati povećanu ugroženost Doboja od poplava.

Mapa gradilišta Limunkopa uz rijeku Bosnu

Kao posljedica ranijih radnji, takođe u blizini korita ove rijeke, u poplavama 2014. godine smrtno je stradalo 11 osoba i nastala šteta od nekoliko stotina miliona KM. I pored toga, stoji u prijavi CHP, sve do sada nije očišćeno i uređeno korito Bosne, nastavljena je gradnja na vodnom zemljištu i nisu preduzete druge potrebne aktivnosti i mjere za zaštitu Doboja od poplava.

Prije izvođenja ovih radova, takođe u neposrednoj blizini ovih parcela, upravo preduzeće “Limun kop” je krajem jula prošle godine vršilo pregrađivanje korita rijeke Bosne. Na upite aktivista NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“ šta je svrha pravljenja brane gotovo na cijeloj širini korita iz preduzeća su to obrazložili podizanjem nivoa vode zbog suše koja je vladala proteklog ljeta u bunarima gradskog “Vodovoda”.

Pregrađivanje rijeke Bosne u ljeto (Foto: NGG)

Iako su obećali, nakon poboljšanja hidrološke situacije prepreke od nagomilanih količina šljunka nisu uklonjene, već je to prirodnim putem učinio vodotok rijeke Bosne usljed povećanja njenog vodostoja u jesen. Djelomično, jer su dugo poslije toga bili vidljivi tragovi brane i nije uspostavljen normalan proticaj rijeke Bosne na tom području.

Nakon toga, opet na ovom, za moguće poplave kritičnom mjestu, aktivisti su uočili i inspekcijiskim organima prijavili da je istresena velika količina otpada ne samo na obalu, već i u samo korito rijeke. Konkretno, radilo se o građevinskom “šutu”, a prema tvrdnjama građana sa tog područja radi se o dovoženju otpada nakon rušenja bivšeg trgovačkog centra “Izbor” u Doboju.

Istreseni šut u rijeku Bosnu kod željezničke stanice (Foto: NGG)

“Imali smo informacije da je upravo preduzeće koje je u ljeto pregrađivalo korito rijeke Bosne angažovano na rušenju tog objekta i uklanjanju ogromnih količina betona i drugog otpada, ali nismo mogli dokaze priložiti inspekciji, već smo izrazili sumnju, tražeći da se ispitaju radnici tog preduzeća, jer nama nisu željeli otkriti gdje je vožen taj otpad”, informacije su iz neformalne grupe građana, koja je takođe sačinila video i foto dokumentaciju istrešenog otpada.

Kažu i da je ono što se dešava sa koritom rijeke Bosne na samom gradskom području za svaku osudu, da se bez ikakvih reakcija inspekcijskih i drugih organa ono pregrađuje, zatrpava otpadnim materijalom i time zagađuje voda, jer se upravo iz rijeke Bosne vodom snabdijeva veći dio stanovnika ovog grada.

“Nekada se vadio šljunak iz korita da bi se ono produbilo tako da se preduprijede poplave. A sada se taj šljunak deponuje i uz obalu i tako sužava korito, a ne treba biti previše mudar i pretpostaviti da se šljunak kasnije prodaje. Istresati otpad i na taj način sužavati korito je za svaku osudu”, reakcije su iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije