Šmit se obratio u Potočarima povodom godišnjice osnivanja Memorijalnog Centra u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te je istakao da se neće ustručavati da iskoristi Bonske ovlasti, ukoliko bh. vlasti ne riješe ovo pitanje kroz parlamentarnu proceduru.
“U ladici imam još jedan set odluka gdje pozivam međunarodnu zajednicu i vlasti BiH da uzmu stvari u svoje ruke. Ukoliko bude prepreka za donošenje tih materijala, ja sam spreman da na njih stavim svoj potpis. Pod ovim podrazumijevam unošenje u evidenciju podataka osoba koje su osuđene za ratne zločine, uključujući i one koji su osuđeni u Hagu. Ne može se tolerisati činjenica da takvi ljudi nisu upisani u registar i da sve prođe kao da se ništa nije dogodilo. Druga odluka se odnosi na zabranu imenovanja na funkcije svih osoba koje su osuđene za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti kao i zabranu dodjeljivanja nagrada takvim licima.
Najavio je i implementaciju drugih rješenja vezano za ratne zločine do kraja godine.
“Neka ovo bude doprinos onima koji su poginuli i onima koji su ostali iza njihm preživjelima i njihovim porodicama i onima kojima se do današnjeg dana nisu riješila pitanja”, rekao je Šmit.
Tokom svog obraćanja, Šmit je podsjetio na odluke koje su njegovi predstavnici u OHR-u donijeli s ciljem očuvanja sjećanja na žrtve genocida u BiH.
“Vi znate da je moj ured doprinio mnogo u osnivanju ovog centra. Ovdje prije svega mislim na Petriča koji je 2001. godine donio odluku o osnivanju Memorijalnog centra. Zatim mislim na Ešdauna koji je 2003. prenio vlasništvo na fondaciju i na kraju na Kristijana Švarc-Šilinga koji je donio odluku o Zakonu o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari”, naveo je Šmit.
Istakao je da ne postoji veći izazov od nepoštivanja žrtava i onih koji su stradali tokom rata, te da to predstavlja prepreke na putu ka trajnom miru i izgradnji povjerenja u BiH.
Poručio je i da se mora čuti glas povratnika uz punu uključenost i podršku društva.
“Da bismo to olakšali moramo se suočiti s poricanjem, revizionizmom i iskrivljivanjem istine kolju su utvrdili domaći i međunarodni izvori. Ovaj napor zahtjeva sveobuhvatne i dobro osmišljene mjere”, rekao je Šmit.
Istakao je da je donio odluku o proširenju nadležnosti Memorijalnog centra Potočari, te da “u ladici ima još odluka” koje planira rješavati ukoliko to ne rade bh. institucije.
“Prvo će se omogućiti MC Potočari da dalje razvija i širi svoje aktivnosti posebno one koje su važne za sjećanje na genocid kako bi se spriječilo njegovo poricanje. Doći će do proširenja centra jednim institutom za istraživanje i obrazovanje. Imaćemo domaći i međunarodni tim koji će se sastojati od eksperata za genocid koji će se baviti tim pitanjem kako bi doprinijeli ovim nastojanjima”, rekao je.
U obrazloženju donošenja ove odluke, Šmit je naveo kako je njegova vizija da zajedno sa čelnicima centra, pristupe obrazovanju mladih generacija u Evropi o onome što se dogodilo u Potočarima.
