Početak secesije, državni udar, otvorena agresija, siže je reakcija koje su uslijedile nakon što je Parlament Republike Srpske odlučio da nakon visokog predstavnika i Ustavni sud BiH „protjera“ iz ovog entiteta.
U zajedničkom saopštenju SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke, koalicionih partnera Milorada Dodika (SNSD) na državnom nivou, navodi se da zakon koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, predstavlja grubo kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, Dejtonskog mirovnog sporazuma i otvoreni udar na ustavno-pravni poredak zemlje.
Državni udar
„Jasno prepoznajemo da se ne radi ni o kakvom blefu ili politikanstvu, već o namjeri da se izvrši udar na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo BiH ima svaku obavezu i odgovornost da u ovakvim slučajevima djeluje”, navodi se u saopštenju, pozivajući vlast u RS da imenuje sudije iz ovog entiteta u Ustavni sud BiH.
„U uslovima otvorene ucjene jasno je da je nemoguće očekivati da će Parlamentarna skupština BiH razmatrati bilo kakav zakon o Ustavnom sudu BiH“, poručuje Trojka, pozivajući visokog predstavnika da reaguje.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zaključke po kojima se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine više neće objavljivati u ovom entitetu. Reakcija je to na odluku Ustavnog suda od prije nekoliko dana kada je sud usvojio odredbu u svom pravilniku, po kojoj za donošenje odluka nisu potrebni glasovi sudija koje biraju entitetski parlamenti, već prosta većina od pet sudija.
„Ustavni sud BiH donosi neku odluku i kaže da sud u Trebinju ili Istočnom Sarajevu treba da vrate postupak na početak. Onog trenutka kada sudija to prihvati, istog trenutka ćemo doći u ovu skupštinu i ukinućemo taj sud, čime će ostati i bez suda i bez budžetskih sredstava“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i inicijator ovog zakona.
Pobunio se i dio opozicije, iako je i većina njihovih poslanika, podržala zakon.
„Zašto ova skupštinska većina nije poslala sudiju iz Republike Srpske u Ustavni sud? Kada god je naš sudija bio u Ustavnom sudu, nije bilo takve vrste preglasavanja”, kaže Igor Crnadak, šef kluba PDP-a u NSRS.
SAD: Napad na Dejton
Reakcija iz OHR-a još nema, ali se u tom smislu postavlja pitanje na koji način bi bilo koja ozbiljna reakcija bila realizovana, ako se uzme u obzir da je samo prije nekoliko dana Naroda skupština usvojila zakon kojim se zabranjuje objavljivanje odluka visokog predstavnika. Američka Ambasada u BiH saopštila je da se radi o bezobzirnom napadu na Dejtonski mirovni sporazum. Poručuju da Republika Srpska ne može jednostrano poništiti ovu obavezu pripisanu Dejtonskim sporazumom, niti može zakonski ignorisati presude Ustavnog suda.
„Ukoliko gospodin Dodik sprečava Narodnu skupštinu da imenuje dvoje sudija u Ustavni sud BiH, onda će Sud donositi odluke bez učešća dvoje sudija imenovanih od strane Republike Srpske”, rekli su iz Ambasade SAD-a.
„Ovakvi potezi su besmisleni i neodgovorni ali su svakako u skladu sa ostalim nastojanjima Milorada Dodika, da građane RS liši osnovnih prava koja se odnose na slobodu medija, govora i okupljanja“, poručuju da saopštenju.
Dodikovo zaklinjanje u Dejton u ovoj perspektivi je cinizam, poručuje politička analitičarka Tanja Topić i dodaje da se tako istovremeno ruši temelj tog sporazuma.
„Čini mi se da su ovi potezi osmišljeni. Da li dobro, sasvim sigurno ne, ali sa jednom uvjerenošću da su ispravni i da je sve drugo svjetska urota protiv Srba. Nebitno je više šta je njihova pozadina, da li patriotizam, provokacija neke druge strane, finansijska dubioza u kojoj smo, bitno je da nas vuku unazad i da nam najbolje godine života jedu političke štetočine“, kaže Topić.
Uzrok na uzrok
Odluka Ustavnog suda BiH da promijeni pravilnik i omogući glasanje bez predstavnika sudije koje su birali entiteti, uslijedila je nakon višemjesečne blokade rada suda, jer su u parlamentu RS odbili da imenuju sudiju i popune prazno mjesto nakon penzionisanja prethodnog sudije. Ipak priča o državnoj imovini i ranije odluke Ustavnog suda poslužile su vlastima u RS da pokrenu ovo pitanja i sada kroz zakon zatraže i donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH ali i zatvaranje OHR-a.
„Narodna skupština traži od svih svojih izabranih predstavnika da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od ostalih prioriteta EU dok se ova dva ranije navedena prioriteta ne riješe“, navedeno je u zaključcima koji su sastavni dio zakona.
U zaključcima koji su sastavni dio zakona, traži se od vlade RS da pripremi izmjene Krivičnog zakona, kako bi se definisale sankcije za one koji se ogluše o primjenu ovog zakona odnosno neobjavljivanju odluka Ustavnog suda BiH. Predviđena kazna za to krivično djelo biće jedna godina zatvora.
Kako ništa ne bi prepustili slučaju, usvojenim mjerama pravno će se štititi svako lice koje bude sprovodilo ovaj zakon.
„Lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzimaju se od odgovornosti krivičnim zakonodavstvom BiH i biće zaštićena od institucija RS“, rekao je ministar pravde RS Miloš Bukejlović, obrazlažući posljedice koje bi mogla da imaju lica koja budu primjenjivala zakonske odredbe iz RS, a tiču se primjene ovog zakona.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, poručuje da „dok čovjek sa američke crne liste vodi BiH u stanje pobune, niko od nadležnih pravosudnih institucija ne reaguje”.
„Moguće da čekaju signal od svojih stvarnih gazda u ambasadama i misijama u Sarajevu. Zato mi se čini smislenim pozvati te njihove istinske gospodare, kada već te institucije neće da sprovedu volju onoga ko bi im trebao biti “pravi gospodar” – Ustav i zakon ove zemlje, da im napokon nalože da rade svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom“, kaže Komšić, poručivši da će u suprotnom zemlju braniti na sve načine.
Početak pravne secesije
Stručnjak za ustavno pravo iz Sarajeva Nedim Ademović, rekao je da je čin Narodne skupštine početak pravne secesije entiteta od države.
„U normalnoj državi putem Predsjedništva BiH bi se proglasilo vanredno stanje, poslala bi se vojska na ulice, a one osobe koje ne poštuju državu bile bi privedene i procesuirane. Ovo je državni udar par excellence”, rekao je Ademović za N1, navodeći da pored ovog scenarija postoji još samo mogućnost poziva vlastima RS da se vrate u postojeći pravni okvir.
Ukoliko ne bude reakcije međunarodne zajednice, predsjedavajući Parlamenta BiH Denis Zvizdić, najavljuje apelaciju Ustavnom sudu BiH.
„To je institucionalni mehanizam koji imamo na raspolaganju, a očekujemo od visokog predstavnika i Tužilaštva BiH da iskoriste svoja ovlaštenja i zaštite suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Ovo je službeno početak secesije Republike Srpske i početak destrukcije ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, zaključio je Zvizdić.
