Ustavni sud Bosne i Hercegovine trenutno ne razmatra desetke apelacija koje su uputili građani, jer ne može održavati redovne sjednice zato što nedostaju tri suca koji se ne mogu imenovati zbog političkih blokada u dva entiteta.
Najviša sudbena instanca je saopćila da je prisiljena predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama i to samo one za koje ocijeni da su hitni.
Iz Ustavnog suda BiH kažu da “čak ni svi hitni predmeti ne mogu u isto vrijeme biti upućeni na istu plenarnu sjednicu”.
Posljednja je održana prije dva mjeseca, 28. septembra 2023. godine.
“Imam četiri ozbiljne apelacije vezane za kršenja prava. Jednu apelaciju sam predao prije tri i po godine, a čovjek je u zatvoru već dvije i po. Uskoro će odležati kaznu, a apelacija će još stajati u Ustavnom sudu BiH”, kazao je sarajevski advokat Senad Kreho za Radio Slobodna Evropa.
Kreho kaže da su građani BiH “izgubili jednu stepenicu u rješavanju pravnih problema”, jer se prije apelacije prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu žalba mora podnijeti pred Ustavnim sudom BiH.
Pod hitnim predmetima se, pored ocjene ustavnosti zakona, podrazumijevaju odluke nižih sudova o pritvoru, odluke o povjeravanju djece jednom roditelju, sporovi iz radnih odnosa, kao i predmeti za koje Ustavni sud ocijeni da bi zbog nedonošenja odluke nastupila nenadoknadiva šteta ako bi prošli rokovi.
Kreho je pojasnio da, u slučaju da “nekad u budućnosti” Ustavni sud BiH uvaži apelaciju koju je on, naprimjer, podnio prije tri godine, oštećeni kojeg zastupa može tužiti državu, ali “sigurno neće dobiti milion dolara kao u američkim filmovima”.
Banjolučki advokat Zoran Bubić kazao je za RSE da je tri mjeseca čekao da Ustavni sud donese odluku po apelaciji o određivanju pritvora, da je njegov klijent izašao iz zatvora, a Ustavni sud nije donio odluku.
“Ta apelacija me više ni ne zanima. Nerad Ustavnog suda BiH nam škodi, a kako će to riješiti, pojma nemam. To je sfera politike”, kazao je Bubić za RSE.
Advokat Senad Bilić kaže da on lično nema “hitnih predmeta” pred Ustavnim sudom BiH.
“Predmeti građanske prirode, koji nisu hitni pred Ustavnim sudom, svakako godina stoje na nižim sudovima”, kazao je Bilić za RSE.
Slijedi li potpuna blokada Ustavnog suda?
Za donošenje odluke na plenarnim sjednicama potrebno je pet glasova od trenutno sedam sudaca Ustavnog suda BiH, a novi problemi u radu očekuju se iduće godine.
Sudac Mato Tadić, Hrvat biran u Federaciji BiH, u mirovini je od avgusta 2022. godine, a sudac Miodrag Simović, po nacionalnosti Srbin iz Republike Srpske, u mirovini je od novembra 2022. godine.
Ustavni sud je u julu 2023. godine razriješio dužnosti Zlatka Kneževića, po nacionalnosti Srbina biranog iz RS-a, na njegov zahtjev zbog odlaska u prijevremenu mirovinu, i on je formalno sudac do 2. januara 2024. godine.
Nakon podnošenja zahtjeva za penzionisanje Knežević je otišao na bolovanje.
Prije toga je Narodna skupština RS-a pozvala na njegovo povlačenje.
Sadašnja vlast bi do kraja mandata trebala imenovati sve domaće suce, budući da će i preostala tri suca u tom periodu napuniti 70 godina čime im završava mandat.
Sutkinja Seada Palavrić (po nacionalnosti Bošnjakinja, birana iz Federacije BiH) u novembru 2024. godine puni 70. godina i po zakonu mora u mirovinu.
Sudac Mirsad Ćeman (Bošnjak iz Federacije BiH) u mirovinu će u decembru 2025. godine.
Sutkinja Valerija Galić (Hrvatica iz Federacije BiH) u mirovinu bi trebala u oktobru 2026. godine.
Iz sadašnjeg saziva će ostati samo troje stranih sudaca – Ledi Bianku iz Albanije, Helen Keller iz Švicarske i Angelika Nussberger iz Njemačke.
Kontrolira li politika Ustavni sud?
Ustavni sud BiH sačinjava devet sudaca. Mandat suca traje do njegove 70. godine života. Jedini uvjeti za budućeg ustavnog suca su da je “istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda” i da nije član stranke. Nacionalnost sudaca nije propisana Ustavom BiH.
Zastupnički dom entiteta Federacija BiH bira četiri suca, koji su u dosadašnjoj praksi bili dva Bošnjaka i dva Hrvata. Narodna skupština entiteta Republika Srpska bira dvojicu sudaca, koji su u praksi Srbi.
Preostalu trojicu bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava i oni su stranci, s tim što je propisano da ne mogu biti državljani BiH ili susjednih zemalja.
Izbor nedostajućih sudaca nije na dnevnim redovima ni u Federaciji BiH niti u Republici Srpskoj.
“Nema od toga ništa. Od februara slušamo u medijima, uoči svake sjednice, najavu da će se izbor ustavnog sudije naći na dnevnom redu. Neće biti ni na ovoj, niti na narednoj sjednici. Ne znam uopšte kad će biti jer se ‘nisu stekli uslovi'”, kazao je za RSE Damir Mašić, zastupnik vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Parlamentu Federacije BiH, koji je član Komisije za izbor i imenovanje.
Problem izbora jednog nedostajućeg u Federaciji BiH je to što stranke s hrvatskim predznakom na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH traže da novi sudac također bude Hrvat i da se Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH izjasni o samo jednom kandidatu, Marinu Vukoji.
Vukoja je prvorangirani kandidat, prema ocjeni višestranačke, parlamentarne komisije za izbor iz prošlog mandata, kad je pokrenut izbor novog ustavnog suca iz ovog entiteta. Trenutno je sekretar Zastupničkog doma državnog parlamenta.
Opozicija, među kojima je najveća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA), traži više kandidata i protivi se izboru Vukoje jer je bio kandidat HDZ-a BiH za Dom naroda Parlamenta BiH 2019. godine.
Iz HDZ-a BiH kažu da Vukoja nije član te stranke.
Ukazuju na činjenicu da su aktualna dva suca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH – Seada Palavrić, imenovana 2006. godine i Mirsad Ćeman, imenovan 2008. godine – bili prije toga potpredsjednici i zastupnici Stranke demokratske akcije, u više mandata u više parlamenata.
U Federaciji BiH vlada tijesna većina koju čini 51 zastupnik iz šest stranaka, od ukupno 98 zastupnika. Izbor nedostajućeg suca se ne stavlja na dnevni red jer se izboru Vukoje protive i zastupnici vladajućih.
Među njima je i Damir Mašić iz vladajućeg SDP-a BiH koji kaže kako on i njegov stranački kolega zastupnik Aner Žuljević, član komisije za imenovanje, smatraju kako na izjašnjenje treba poslati cijelu listu uspješnih kandidata.
U BiH postoje i entitetski ustavni sudovi, a Ustavni sud Federacije, također, je godinama bio nepopunjen od 2019. do kraja 2022. godine jer se vladajuće stranke nisu mogle dogovoriti o imenovanju u entitetskom parlamentu.
Tadašnji predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara stavljen je na američku “crnu listu”, a kao razlog je navedeno blokiranje izbora entitetskih ustavnih sudaca, koje on po Ustavu FBiH predlaže parlamentu.
Za vladajuće u RS-u Ustavni sud BiH ‘ne postoji’
Narodna skupština Republike Srpske, od odlaska suca Simovića u mirovinu krajem 2022. godine do danas, nije ni razmatrala imenovanje nedostajućih sudaca.
U junu je entitetski parlament donio Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske.
Zakon je poništio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, a zbog stavljanja potpisa na taj zakon u toku je proces protiv Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta, pred Sudom BiH.
“Postoji stav rukovodstva Narodne skupštine i (vladajućeg) Saveza nezavisnih socijaldemokrata da neće ići u to, da to svjesno rade i to se i realizuje. Uopšte nema naznaka da će biti tih imenovanja”, kazao je za RSE Igor Crnadak, zastupnik Partije demokratskog progresa i član Komisije za izbor i imenovanje u skupštini tog entiteta.
Crnadak je dodao da je stav njegove stranke, koja je u opoziciji, da “Republika Srpska treba da popunjava sva mjesta koja su joj predviđena ustavima i zakonima i da se tako bori za svoja prava”.
Stranke iz Republike Srpske, ali i hrvatske stranke iz Federacije BiH predvođene HDZ-om BiH, traže donošenje državnog zakona o Ustavnom sudu BiH i “odlazak stranih sudaca”, za što je potrebna i promjena Ustava BiH kojim je definiran njegov sastav.
Vladajuće i opozicijske stranke sa sjedištem u Sarajevu se tome protive.
Kako odlučuje Ustavni sud BiH?
Plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH prisustvuju svi suci, uključujući i tri strana suca. Na njima se uglavnom odlučuje o ustavnosti zakona čiju ocjenu može zatražiti samo uski krug predlagača, pored ostalih član Predsjedništva BiH.
Ustavni sud BiH odlučuje i o “vitalnom nacionalnom interesu”, mehanizmu predviđenim Ustavom BiH, gdje klub jednog od tri konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta BiH – Bošnjaka, Hrvata ili Srba – može zatražiti ocjenu krši li prijedlog zakona prava tog naroda i time može usporiti ili osporiti njegovo usvajanje.
Sve odluke iz tzv. apelacijske nadležnosti, poput presuda sudova u Bosni i Hercegovini ili odluka sudova o pritvoru, po pravilu se rješavaju na sjednicama Velikog vijeća.
Veliko vijeće čine isključivo domaći suci, kojih je trenutno samo troje iz Federacije, uz suca Kneževića iz RS-a koji je “razriješen dužnosti” i formalno će biti penzionisan u januaru 2024. godine. Za formiranje Velikog vijeća kao i za donošenje odluke potrebno je pet sudaca.
Zato je Ustavni sud odlučio da će se apelacijski predmeti rješavati na plenarnim sjednicama, ali samo oni predmeti za koje ocijeni da su hitni. Na plenarnim sjednicama sudjeluju i tri međunarodna suca.
Tri stranca su se, zbog nepopunjenosti ovog suda domaćim sucima, našli u situaciji da ne odlučuju samo o usklađenosti zakona s Ustavom BiH, već i u predmetima kao što su dodjeljivanje djece jednom od roditelja.
U ovom sudu postoji i Malo vijeće, koje čine predsjednica i dva potpredsjednika Ustavnog suda i oni odlučuju jednoglasno o administrativnim pitanjima i donošenju privremenih mjera.
Ljetos je, nakon najave suca iz Republike Srpske Zlatka Kneževića da se povlači u prijevremenu mirovinu, bio dovedeno u pitanje i rad na plenarnim sjednicama.
U pravilniku po kojem radi Ustavni sud BiH bila je odredba da sjednici moraju prisustvovati najmanje trojica sudaca iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske.
Preostali suci Ustavnog suda BiH su u junu 2023. godine izbrisali tu odredbu pa sud može odlučivati i bez sudaca iz Republike Srpske.
Koliko odluka Ustavnog suda nije provedeno?
Ustavni sud BiH je tokom 2022. godine zaprimio 5.123 i riješio 4.151 predmet.
Odluke Ustavnog suda BiH su “konačne i obvezujuće”, a neprovođenje je krivično djelo.
Ustavni sud je donio 24 rješenja o neizvršenju predmeta u kojima je ocjenjivana ustavnost nekog zakona ili propisa i o tome obavijestio Tužiteljstvo BiH, prema posljednjim zvaničnim podacima ovog suda iz juna 2023. godine.
Tužiteljstvo BiH je u 11 predmeta donijelo odluku da neće provoditi istragu.
Osam takvih odluka Ustavnog suda nije godinama provedeno.
Četiri odluke koje su donesene 2013., 2020. i 2022. godine treba provesti Parlament Federacije BiH.
Narodna skupština Republike Srpske nije provela odluku donesenu prošle godine, a Parlamentarna skupština BiH presudu iz 2016. godine.
Gradsko vijeće Mostara nije provelo odluku Ustavnog suda iz 2010. godine, a Komisija za koncesije BiH odluku iz 2021. godine.
Ustavni sud je obavijestio Tužiteljstvo BiH o neprovođenju 98 odluka po apelacijama građana ili firmi, a Tužiteljstvo je u 84 predmeta donijelo odluku da neće provoditi istragu.
Iz Ustavnog suda BiH navode da u ostalim predmetima “nisu obaviješteni o postupanju Tužiteljstva BiH”.
