Kratka prezentacija planova za izgradnju postrojenja za pirolizu guma u ciglani, održana je u četvrtak u Bosanskom Grahovu. Iako ovo nije službena javna rasprava, građani Bosanskog Grahova su se okupili u velikom broju i jasno poručili da im je prioritet očuvanje životne sredine, i da se snažno protive ovom i sličnim projektima.
Centar za životnu sredinu je o planovima za izgradnju ovog postrojenja saznao od zabrinutih građana koji su primjetili neobične aktivnosti u ciglani Brick d.o.o. tokom noćnih sati, te sumnjaju da se radi o montaži opreme za pirolizu. Nakon što su građani obavijestili medije, vlasnik ciglane je pozvao građane na sastanak, koji je održan u sali osnovne škole, gdje su predstavljene osnovne informacije o projektu.
“Važno je naglasiti da ovo što se dogodilo danas, u očima zakona nije javna rasprava. Da se ovo desilo prije, moglo bi to nazvati dobrom voljom i pozitivnom praksom investitora da lokalno stanovništvo upozna sa svojim planovima. Međutim, budući da se dešava tek nakon što se priča već zakotrljala, ovo se prije može nazvati kriznim menadžmentom. Nažalost, za sad nismo dobili dovoljno informacija da donesemo neki značajniji zaključak, koliko nam je poznato još uvijek nije podnesen zahtjev za ekološku dozvolu, niti su izdavane dozvole za upravljanje otpadom, a za sada nije dostupna ili ne postoji studija uticaja na životnu sredinu, što znači da trenutno imamo samo riječ investitora i gospode iz SGI Technology. Takođe imamo veoma glasan i jasan stav lokalaca”, izjavio je Igor Kalaba, asistent na programu Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Pozivu na tribinu se pored ljudi koji stalno žive u Grahovu odazvao i veliki broj onih koji su porijeklom iz Bosanskog Grahova koji su su svoje karijere izgradili u svijetu, a i dalje veliki dio godine provode u svom rodnom kraju, među njima i niz stručnjaka zaposlenih na fakultetima u Banjaluci, Beogradu, Podgorici i dr.
Profesor u penziji, Drago Marić, koji je godinama predavao predmete u vezi sa ekologijom vodenih ekosistema na PMF u Podgorici je između ostalog izjavio: “Gospodin iz SGI je danas naveo nekoliko primjera postrojenja u Belgiji i Engleskoj koja je ova firma pokrenula. Recite mi, koliko endemskih vrsta vi imate u blizini tog postrojenja u Engleskoj, vjerovatno nijedan. Ovdje ako samo ribe pogledamo u neposrednoj blizini imamo čak dvije endemske vrste!”
Značaj životne sredine je dominirao tokom događaja, više učesnika je izjavilo da su čist vazduh i priroda sve što im je ostalo, i da je u njima njihova budućnost.
“Na našoj opštini bi ovakvo postrojenje bilo veoma štetno, što za ljude i njihove privredne aktivnost, što za samu prirodu. Mi skoro da nemamo industrije, ovo je bukvalno netaknuta priroda, od rata na ovamo, kako je drvo palo, tako je i ostalo. Bosansko Grahovo bi trebalo biti nacionalni park a ne smetljište ili industrijska zona” poručio je Veljko Arežina, građanin Bosanskog Grahova, koji se nakon 19 godina boravka u Americi vratio u svoj rodni kraj.
Zabrinutost je očigledna i među stočarima, pčelarima i drugim poljoprivrednicima koji su vrijeme i novac investirali u ovu opštinu, a budućnost vide i u turizmu:
Upitan za njegovo mišljenje o projektu, Rade Vještica koji se bavi pčelarenjem je izjavio sljedeće: “Šta da vam kažem, kad ovdje samo sa strane dolaze pčelari sa preko 1500 košnica? Lokalni pčelari imaju više hiljada košnica takođe, sve to zahvaljujući čistoj prirodi. Ja sam prije par sedmica dobio zlatnu medalju za kvalitet mog meda, u Tuzli, na međunarodnom takmičenju. Ako se to izgradi, sa ovim je gotovo”.
Raspravi su prisustvovali i predstavnici Opšine Bosansko Grahovo. Predsjednica Opštinskog vijeća Bosansko Grahovo, Slađana Čeko je izjavila da je volja naroda najveći domet demokratije, te da se ona mora ispoštovati u svim slučajevima.
“Funkcija koju ja kao predsjedavajuća OV Bosansko Grahovo obavljam u ovom mandatu je dodijeljena isključivo glasovima naroda čiju volju moramo poštovati bez obzira na njihovu političku,vjersku ili nacionalnu pripadnost. Obzirom na to da i sama živim u ovom gradu sa svojom porodicom i sve nedaće koje pritiskaju svakog ponaosob i ja dijelim. Prema tome ne mogu biti blagonaklona prema poduhvatima koji bi mogli štetiti ljudima i njihovom okruženju. Na idućoj sjednici koja je već zakazana za 24.10.2023. OV će donijeti Zaključak u vezi sa ovim slučajem”.
Centar za životnu sredinu će nastaviti da prati sve procese u vezi sa ovim postrojenjem, te da pomaže svim građanima koji se bore za zdravu životnu sredinu. Određeni industrijski procesi su u današnjem društvu neizbježni, međutim transparentnost i procedura utemeljena na pravnom poretku i naučnim podacima je neophodan.
“Nažalost, strahovi građana Bosanskog Grahova su itekako opravdani, ne zbog reputacije gore navedenih investitora i izvođača, već zbog učestale prakse u Bosni i Hercegovini gdje se postrojenja i rudnici pokreću bez dobijenih dozvola, da bi iste dobili “u hodu”, nakon pokretanja proizvodnih procesa i nanošenja štete životnoj sredini i lokalnom stanovništvu. U svim strateškim dokumentima do kojih smo došli, budućnost Bosanskog Grahova je neraskidivo vezana za održivo i odgovorno upravljanje prirodnim resursima, uključujući organsku poljoprivredu i turizam. Takav smjer razvoja jednostavno nije kompatibilan sa određenim vidovima industrijskih procesa” zaključio je Igor Kalaba.
