Regija i svijet

Izvještaj Savjeta Evrope: Bezbjednost novinara u Srbiji ozbiljan razlog za brigu

Dunja Mijatović (Foto: EPA/Leskzek Szymanski)
Da orkestrirane kampanje, čiji je cilj zastrašivanje novinara koji nisu pod kontrolom i na platnom spisku vlasti, nisu endemska pojava vezana samo za Bosnu i Hercegovinu i njenu političku scenu, pokazuje i nedavno objavljeni izvještaj Savjeta Evrope, u kome se navodi da je u periodu od 2020. do 2022. godine registrovano 47 fizičkih i 129 verbalni napad na novinare, kao i 276 slučajeva pritisaka na novinare. No, kao i u slučaju pritiska na medije i nevladine organizacije u Republici Srpskoj - vlast se na primjedbe, proteste i zahtjeve koji dolaze i iznutra i izvana, u kontekstu poštovanja medijskih i građanskih sloboda i ljudskih prava, ne obazire. (Antikorupcija)

Komesarka Saveta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović napustila je sredinom marta ove godine Beograd smatrajući da “bezbednost novinara predstavlja ozbiljan razlog za brigu”.

Kako Mijatović navodi u izveštaju nedavno objavljenom na internet stranici Saveta Evrope, ona je tokom posete Beogradu saznala da medijski radnici svoje okruženje doživljavaju kao toksično, te da su nezavisni novinari konstantno označeni kao izdajnici i državni neprijatelji.

“Ovakve kvalifikacije dolaze od javnih zvaničnika, a onda se takve poruke umnožavaju putem tabloida ili na lažnim profilima na društvenim mrežama. Radi se o orkestriranim kampanjama, čiji je cilj zastrašivanje novinara, navodi se u izveštaju Saveta Evrope u delu koji se bavi slobodom medija.

U izveštaju se konstatuje stav organizacija koje prate medije da su ponovljene kampanje klevetanja ohrabrile i legitimisale zastrašivanje novinara.

Kao ilustracija, u izveštaju se navode slučajavi napada na redakciju lista Danas, uključujući i onaj iz novembra prošle godine kada je redakciji bilo dodeljeno policijsko obezbeđenje. Takođe, napominju se pretnje smrću novinarkama Jeleni Obućini i Brankici Stanković, fizički napad na reportera Foneta Marka Dragoslavića, zastrašivanje dopisnika N1 Milana Nikića, kao i pretnje autorima podkasta “Dobar, loš, zao” Marku Vidojkoviću i Nenadu Kulačinu.

Dunja Mijatović navodi u izveštaju da su zvanični podaci nadležnih institucija u Srbiji u periodu od 2020. do 2022. godine registrovali 32 fizička i 41 verbalna napada na novinare. Optužnica je podignuta u 23, a nalog za pokretanje prekršajnog postupka u 13 slučajeva. Nezavisno udruženje novinara Srbije je, opet, u istom periodu prepoznalo 47 slučaja fizičkih i 129 slučajeva verbalnih napada, kao 276 slučajeva pritisaka na novinare. Komesarka je primetila i da se nakon tragičnih masovnih ubistava u Srbiji pritisak na nezavisne medije intenzivirao.

Kao pozitivne primere reakcije nadležnih institucija na napade na novinare, konstatovana je prvostepena presuda za paljenje kuće novinaru Milanu Jovanoviću, kao i pravosnažna presuda lokalnom biznismenu zbog pretnji redakciji vranjanskog OK radija.

U izveštaju se podseća da su tri ubistva novinara i dalje bez epiloga, te da se samo u slučaju ubistva Slavka Ćuruvije očekuje da Apelacioni sud izrekne pravosnažnu presudu.

Komentarišući navode izveštaja, Ivana Stevanović izvršna direktorka Slavko Ćuruvija Fondacije ističe da je važno da se iznova konstatuje stanje stvari u medijskoj sferi i pored toga što efekti tih izveštaja nisu kakve bismo želeli.

– Uskoro se očekuje i izveštaj specijalne izvestiteljke UN-a za slobodu govora. U svakom slučaju, što je više “međunarodnih očiju” upereno u našu zemlju i situaciju sa medijima, to su veće šanse da jednom dođe i do nekih opipljivih promena u ovoj oblasti. Što više izveštaja konstatuje slično stanje stvari, povećava se i pritisak na predstavnike vlasti da nešto promene, ističe Stevanović.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije