Regija i svijet

Kazahstan: Nezadovoljstvo građana povećanjem cijena goriva eskaliralo je u masovne protuvladine prosvjede i upade u javne zgrade

Širi se strah da bi zbog rasta cijena kaos mogao krenuti i u drugim zemljama.

Tokajev, kojeg mnogi smatraju nasljednikom dugogodišnjeg kazahstanskog diktatora Nursultana Nazarbajeva, pozive međunarodne zajednice da dvije strane otvore dijalog nazvao je glupošću, dok su ga podržale Kina i Rusija. Moskva je čak jučer u Kazahstan poslala padobrance da pomognu u suzbijanju prosvjeda. Tokajev je ranije ustvrdio kako je “ustavni poredak” uglavnom obnovljen u zemlji dodavši da “teroristi i dalje oštećuju imovinu”.

U prosvjedima je dosad, prema podacima kazahstanskog ministarstva unutarnjih poslova, ubijeno 26 prosvjednika i 18 pripadnika sigurnosnih snaga. No, posljednjih dana internet u Kazahstanu nije radio te strani mediji nisu uspjeli potvrditi točan broj žrtava. Donosimo pregled događaja u Kazahstanu – što je dovelo do prosvjeda i nasilnih obračuna prosvjednika i vojske, kakva je bila reakcija kazahstanske vlasti i tko je Tokajev

Zašto su izbili prosvjedi?

Prosvjedi u Kazahstanu izbili su tijekom vikenda, jer su se cijene goriva, pogotovo LPG plina, gotovo udvostručile nakon što je vlada ukinula ograničenje maksimalne cijene naftnih derivata. Prosvjedi su prvo startali na zapadu Kazahstana, u regiji bogatoj naftom i u kojoj je stanovništvo uglavnom siromašnije. Velika većina koristi LPG plin kao gorivo, jer je najjeftiniji. Nezadovoljstvo građana ubrzo se proširilo na ostatak Kazahstana i preraslo je u opće prosvjede protiv vlade, korupcije, siromaštva i nejednakosti, navodi Washington Post.

Na početku prosvjeda građani su tražili smanjenje cijena goriva, ali su zahtjeve proširili na sveobuhvatne reforme, bolji standard života i stvarni politički pluralizam u zemlji. Između ostalog, prenosi New York Times, prosvjednici traže i izborni sustav za regionalne čelnike, koje trenutno postavlja predsjednik. Prosvjednici nisu koordinirani i nemaju istaknute vođe, jer u Kazahstanu trenutno ne postoje snažni oporbeni političari ili opcija koja bi mogla preuzeti vlast, uglavnom zato što kazahstanska vlast nije dopuštala oporbu proteklih godina, piše Guardian.

Do ovih prosvjeda, naftom bogati Kazahstan, jednu od najvećih zemalja svijeta (veću od cijele Zapadne Europe, ali sa samo 19 milijuna stanovnika), mnogi su smatrali najstabilnijom državom u nestabilnoj regiji. Iako su počeli mirno, prosvjedi su ubrzo eskalirali u nasilne okršaje sa sigurnosnim snagama, a vladajući, pa i neki prosvjednici, tvrde da su pojedine kriminalne skupine preuzele prosvjede kako bi iskoristile napetu situaciju, navodi NYT.

Reakcija vladajućih

Kazahstanska vlada je prvo najavila ponovno uvođenje ograničenje cijena goriva u zapadnim regijama, a nakon eskalacije prosvjeda u srijedu je predsjednik Tokajev proglasio izvanredno stanje i vlada je blokirala pristup internetu i društvenim mrežama. Tokajev je ispunio i neke zahtjeve prosvjednika raspustivši vladu i najavivši raspuštanje parlamenta što bi dovelo do novih izbora. No, ti potezi nisu doveli do smirivanja situacije i prosvjednici su u četvrtak upali u javne zgrade u više kazahstanskih gradova. Tokajev je zatim počeo otvoreno govoriti o drastičnijim potezima nazivajući prosvjednike teroristima.

Zatražio je pomoć Rusije u sklopu zajedničkog obrambenog pakta CSTO predvođenog Moskvom, kojeg uz Rusiju i Kazahstan čine Armenija, Bjelorusija, Tadžikistan i Kirgistan. Ovo je prvi put da je netko od članica iskoristio pakt da zatraži pomoć, a Rusija je u Kazahstan poslala vojne padobrance te Moskva i Tokajev tvrde da će oni samo osiguravati mir i neće sudjelovati u sukobima s prosvjednicima. Rusko ministarstvo obrane je reklo da njihove snage čuvaju zračnu luku u Almatiju i drugu važnu infrastrukturu.

Neki analitičari ističu kako taj pakt nije namijenjen rješavanju unutarnjih problema te da je Tokajev zato počeo prosvjednike nazivati teoristima i stranim agentima, bez popratnih dokaza, kako bi mogao zatražiti intervenciju Rusije.

Otvorene ruke sigurnosnim snagama

Ranije danas Tokajev je ustvrdio kako je “ustavni poredak” ponovno uspostavljen u zemlji, ali da “teroristi i dalje oštećuju imovinu”. Istovremeno su strani mediji izvještavali o novim pucnjavama u zemlji. Tokajev je zatim u televizijskom obraćanju javnosti poručio kako su “saslušali sve mirne zahtjeve”, ali da je dozvolio sigurnosnim snagama da od sada bez upozorenja pucaju po prosvjednicima, poručivši kako će oni koji se ne predaju “biti uništeni”. Ustvrdio je da je 20.000 “bandita”, napalo najveći grad Almati, koji je bio epicentar protuvladinih prosvjeda.

Pozive međunarodne zajednice (EU-a, UN-a, SAD-a, Britanije, Njemačke, Francuske i drugih) da dvije strane dijalogom riješe situaciju nazvao je glupošću. “Kakve pregovore možemo imati s kriminalcima i ubojicama”, kazao je. Kazahstansko ministarstvo unutarnjih poslova je izvijestilo kako je do sada u prosvjedima “likvidirano 26 naoružanih kriminalaca” te da ih je više od 3000 pritvoreno. Navode i kako je ubijeno 18 pripadnika sigurnosnih snaga.

Navodno je oko 400 ljudi završilo u bolnicama nakon sukoba u četvrtak. Gradski dužnosnici u Almatiju su tvrdili da je ozlijeđeno 748 policajaca i pripadnika nacionalne straže te da je jedan od ubijenih policajaca pronađen bez glave. Strani mediji nisu uspjeli potvrditi te brojke, a kazahstanska novinarka Ardaak Bukeeva Guardianu je prepričala tvrdnje prosvjednika da je tijekom upada na predsjedničku rezidenciju u Almatiju na desetke ljudi ubijeno.

Tko je Tokajev?

Kasim Tokajev je prema mnogima izabrani nasljednik 81-godišnjeg diktatora Nursultana Nazarbajeva koji je prije tri godine odstupio s predsjedničke funkcije nakon što Kazahstanom vladao 30 godina, od raspada Sovjetskog Saveza. Tokajev je prije tri godine bio predsjedavajući Gornjeg doma Parlamenta, a bio je i Nazrabajev premijer te ministar vanjskih poslova. No, iako je Nazarbajev predao vlast Tokajevu mnogi navode da je i dalje on vladao zemljom. Ima titulu “lider nacije” i bio je čelnik sigurnosnog vijeća zemlje.

Međutim, nakon što su izbili prosvjedi Tokajev je smijenio Nazarbajeva s te pozicije i preuzeo kontrolu nad sigurnosnim snagama kako bi, navodi New York Times, ojačao vlastitu poziciju. Analitičari smatraju da su ti unutarnji okršaji doveli do spore reakcije vladajućih na rastuće nezadovoljstvo građana. Nazarbajev se nije oglasio otkako su izbili prosvjedi i vjeruje se da je napustio zemlju. Prosvjednici su u jednom gradu srušili njegov kip.

Tijekom svoje 30-godišnje vladavine Nazarbajev je na izborima pobjeđivao s gotovo 100 posto glasova, često je zatvarao političke protivnike i novinare koji su kritički pisali protiv njega. Tokajev je nakon odlaska Nazrabajeva 2019. također pobijedio na izborima sa široko osporavanim rezultatima. Tijekom tih izbora uhićeno je na stotine prosvjednika protiv Nazarbajeva i njegovog nasljednika i to je mnoge uvjerilo da se zemlja pod Tokajevom vladavinom neće puno promijeniti, što su, navode analitičari, i potvrdile njegove reakcije na ove prosvjede.

Strah od preljevanja nezadovoljstva

Francuska je jedna od zemalja koje se boje scenarija koji upravo gledamo u Kazahstanu, zbog čega rade na novim mjerama ograničavanja rasta cijena struje. To je danas potvrdio ministar financija, poručivši da Pariz želi izbjeći val nezadovoljstva građana kakav je zahvatio Kazahstan. “Pogledajte što se događa u Kazahstanu, pokazuje nam što se može dogoditi kada cijene energije eksplodiraju, to je politički opasno”, rekao je ministar financija Bruno Le Maire novinarima u novogodišnjem govoru.

Cijene energije osjetljiva su tema u Francuskoj. Tako je povećanje poreza na gorivo u 2018. pokrenulo višemjesečne ulične prosvjede koji su prerasli u širi antivladin pokret. Energija je u 2021. poskupjela diljem svijeta, a Pariz se obvezao zaštititi kućanstva ograničenjem rasta reguliranih cijena struje na samo četiri posto u veljači. Cijene su u međuvremenu još više porasle, a pokušaj Pariza da ih zamrzne ograničenjem naknada pokazao se nedovoljnim.

Partneri u borbi protiv korupcije