Građanski aktivizam

Konstatovane nepravilnosti održavanja riječnog korita u slivu rijeke Drine – inspekcije, tužioci i policija još na terenu

Nedopustivo je da JU "Vode Srpske" uz saglasnot Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koriste odredbe diskriminatorskog izmjenjenog Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka iz februara prošle godine, te da za navodne hitne intervencije na duži rok daju poslove šljunkarima bez javnog poziva. To upućuje na sumnju u korupciju, jer se ti poslovi hitnih intervencija, recimo u susjednoj Crnoj Gori daju najduže na dvadeset dana, a nikako na nekoliko godina, kako je to slučaj u RS.

Još uvijek traju postupci u razotkrivanju zloupotreba sa održavanjem riječnog korita u širem području vodotoka Drine, a tim radnjama se bave Inspektorat RS, MUP RS, kao i Okružno javno tužilaštvo Bijeljina.

Od strane ove tri institucije je konkretno 15. septembra predmet vanrednog inspekcijskog nadzora bio lokalitet “Šepak”, Grad Zvornik, na kojem saglasnost za izvođenje radova i ugovor sa Javnom ustanovom “Vode Srpske” ima preduzeće “Jović S&D” d.o.o. Ugljevik.

“Aktivnosti su provedene u saradnji sa Tužilaštvom i MUP-om, a prilikom nadzora uočene su određene nepravilnosti, te će u skladu sa njima biti preduzete i odgovarajuće mjere” – odgovor je na ovu temu iz Republičke uprave za inspekcijske poslove upućen neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.

Njima su se pritužbama da im bageri kopaju šljunak u blizini kuća, da radovima mijenjaju tok riječnog korita i kopaju izvan područja određenog za vađenje riječnog materijala, odnosno iz vodotoka Drine, obratili mještani. Nakon toga je uslijedila akcija nadležnih organa, pa je izvođač radova čak je i povukao mašine sa tog lokaliteta.

Međutim, kako radove nije završio a krajnji određeni rok za njih je 31. decembar, naloženo mu je da teren nakon toga treba vratiti u ranije stanje, a da odmah mora postaviti tablu sa detaljima iz ugovora i date saglasnosti.

Prema informacijama iz Inspektorata RS, radove na ovom području, tačnije na lokalitetu “Debela međa” ima još jedno preduzeće, koje je 11. avgusta uvedeno u posao. Riječ je o preduzeću “Jokić invest” d.o.o. Zvornik, na koje su mještani takođe imali zamjerki prilikom vađenja šljunka na ovom lokalitetu u ranijem periodu. Iz Inspektorata su obećali da će redovnim kontrolama provjeravati da li se ovo privredno društvo drži propisanih stavki iz ugovora sa JU “Vode Srpske”.

Kada je riječ o čišćenju i produbljivanju korita rijeka u ostalim dijelovima RS, prema podacima dostupnim aktivistima NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”, trenutno je aktivno 40 lokaliteta u osam slivova i na područjima ukupno 15 lokalnih zajednica u ovom entitetu.

Unazad nepuna dva mjeseca na devet lokaliteta u četiri sliva istekli su rokovi za izvođenje radova. To su po tri lokaliteta u Brodu i Laktašima, a po jedan lokalitet u Doboju, Bijeljini i Srpcu. Prema registru lokaliteta na kojima se u BiH izvode i aktuelni su ugovori, u RS će većina radova biti okončana do kraja ove godine i u prvoj polovini naredne godine. Međutim, više je nego indikativno, kažu u NGG, da je sa najdužim rokovima, tačnije do 14.03.2025. godine, sedam lokaliteta na područjima opština Modriča, Vukosavlje i Šamac, a posao na njima dobilo je preduzeće “Martić Interkop” Modriča.

“Nedopustivo je da JU “Vode Srpske” uz saglasnot Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede koriste odredbe diskriminatorskog izmjenjenog Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka, iz februara prošle godine, te da za navodne hitne intervencije na duži rok daju poslove šljunkarima bez javnog poziva. To upućuje na sumnju u korupciju, jer se ti poslovi hitnih intervencija, recimo u susjednoj Crnoj Gori daju najduže na dvadeset dana, a nikako na nekoliko godina kako je to slučaj u RS” – kažu u NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije