Građanski aktivizam u susjedstvu

Hrvatska: Zabrinuti ekolozi upozoravaju da su tvrtke okrenute profitu i zarađuju na štetu ljudskog zdravlja i okoliša, a reakcija države neadekvatna

Svojevremeni protesti građana Vlasenice protiv otvaranja postrojenja za hemijsko-termički tretman plastike u njihovom gradu, skrenuli su pažnju na ovaj problem i u BiH. Dovoljnu da se lokalni načelnik zaustavi u svom naumu da zarad profita zatruje cijelu regiju, ali, nažalost, ne i da uzrokuje širu akciju i vlasti u državi prisili na donošenje zakonskih propisa koje bi nas u ovom kontekstu učinili dijelom EU, a ne njenom deponijom i spalionicom. U Hrvatskoj, nekoliko nevladinih organizacija okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom vrši permanentni pritisak na vlast u pravcu donošenja rješenja koja će osigurati odgovorno upravljanje otpadom, zaštitu ljudi i prirode, te, da javni interes bude ispred profita pojedinaca i tvrtki. (Antikorupcija)

Organizacije članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom zbog nedavnih požara u postrojenjima za plastiku izrazile su zabrinutost zbog odugovlačenja s usvajanjem Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici koji je trebao biti donesen 2021.

“Tražimo da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja konačno usvoji Pravilnik i uvaži naše komentare. Ministarstvo je odgovorno za stvaranje preduvjeta za sprječavanje nastanka otpada i za održivo gospodarenje otpadom kako bi se izbjegli ovakvi scenariji u budućnosti“, izjavili su iz Platforme, referirajući se na požare u reciklažnom postrojenju tvrtke Drava International u Osijeku i tvrtki Eko-flor u Mokricama (dio C.I.O.S. grupe).

“Najveću zabrinutost izaziva činjenica da je riječ većinom o jednokratnoj PET ambalaži koja se uglavnom prikuplja putem sustava povratne naknade od sedam centi. Ova ambalaža čini najveći postotak odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pogodnog za recikliranje”, komentirala je Platforma.

Ocijenila je kako je trenutni sustav gospodarenja plastičnim otpadom u Hrvatskoj ovisan o profitno-orijentiranim tvrtkama koje zarađuju na štetu ljudskog zdravlja i okoliša, a kao primjer navela Dravu International za koju kaže da je “već godinama primjer tržišnog monopola i lošeg upravljanja”.

“Sustavi povratne ambalaže, ali i reciklaže, trebaju se organizirati na lokalnoj razini i biti u javnom vlasništvu kako bi se osiguralo da javni interes bude ispred profita pojedinih tvrtki”, istaknuli su iz Platforme.

Naveli su kako je neodgovorno upravljanje već nekoliko puta rezultiralo požarima, a zbog čega ljudi, uključujući radnike i vatrogasce, trpe trenutačne posljedice, dok svi žive u strahu od izglednih dugoročnih posljedica koje požari plastike sa sobom nose.

“Usvajanje Pravilnika pruža priliku da se ambicioznim odredbama stane na kraj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji jednokratne plastike. Tako se može smanjiti količina nastalog otpada čija su svojstva takva da je više zapaljiv, nego reciklabilan”, dodale su organizacije članice Platforme.

Također su navele kako slučajevi ovakvih  požara nisu rijetki te se sporadično događaju u različitim dijelovima Europe. Poručile su kako je potrebno razmišljati u smjeru prevencije i ponovne uporabe, a pitaju jesu li svi ovi požari puka slučajnost.

Članice Platforme koje su supotpisale ovo priopćenje su Zelena akcijaGreenpeace u Hrvatskoj, Udruga za Nezavisnu medijsku kulturuUdruga Sunce iz Splita, Udruga Terra Hub Croatia i Udruga Tatavaka, a podržali su ga udruga Zeleni Osijek i inicijativa Znanstvenici za klimu.

Pogledaj više

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije