Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini važan su faktor demokratizacije bosanskohercegovačkog društva. Pokretači su brojnih promjena i često korektivni faktor bh. vlasti.
No, nažalost vlast ih skoro nikada ne konsultuje iako su, na mnogim poljima, sposobniji i obrazovaniji od onih koji tek po nalogu dižu ruke za pojedine zakone.
O juče usvojenom Prijedlogu Zakona o sprečavanju sukoba interesa na Savjetu ministara organizacije civilnog društva niko nije konsultovao.
No, organizacije civilnog društva, njih 113 potpisalo je deklaraciju o otvaranju pregovora o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji koju su poslali na adrese bh. institucija, ali i u Brisel.
Deklaracija je dokument kojim su organizacije civilnog društva pozvale najprije vlasti BiH da ozbiljno pristupe ispunjavanju uslova kako bi ponuđena prilika za otvaranje pregovora bila iskorištena na najbolji mogući način, a potom i Evropsko vijeće da prepozna pozitivnu ulogu ovih organizacija u društvu i da otvori pregovore o članstvu ovog marta.
Direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda rekla je kako se nekada čini da članstvo BiH u EU više želi Unija nego država BiH.
„Smatramo da se ovako povoljna situacija za BiH neće uskoro ponoviti budući da idu EU izbori“, rekla je Daguda naglašavajući da bh. vlasti trebaju iskoristiti trenutni zamah i pozitivan odnos Brisela.
Na bh. vlastima je da odrade svoj posao koji je jednostavan i ne previše težak.
„Na skupu u Briselu prije mjesec su rekli – mi vas želimo i trebamo u EU, ali morate uložiti malo više truda“, kaže Daguda.
Nezadovoljna je što se brojni zakoni na EU putu donose u hitnoj proceduri.
„Uvijek smo zainteresovani za kvalitet zakonskih rješenja. Ne da se usvajaju samo zato što od nas to traži već da se donose zakoni za kvalitetniji život“, apeluje Daguda.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak podsjetio kako je EU zasnovana na vrijednostima liberalne demokratije i da je civilno društvo jedan od najvažnijih instrumenata liberalne demokratije kao oblik demokratske participacije koji se dodaje na ono što rade političke institucije.
„Ovo je jedan vrlo veliki uspjeh i snažan vjetar u leđa političkim institucijama ove umorne zemlje da BiH dobije poziv za pregovore za članstvo. Ako ne sad, kad“, rekao je profesor Ćurak.
Pohvalio je organizacije civilnog društva zbog iskazanog stava, a skepticizam zbog načina na koji dolazi do otvaranja pregovora je odbacio Cervantesovim citatom po kojem je „svako putovanje bolje od zadržavanja u gostionici“.
„Zadržavanje u balkanskoj gostionici je put u ništa“, smatra Ćurak.
Ova bi deklaracija, smatra, mogla biti tas na vagi prilikom donošenja odluke, i u tome se ogleda njena važnost. Dodaje da građani moraju znati da otvaranje pregovora nije ulazak EU, već samo nastavak puta ka tom cilju.
Samir Mahmić iz Instituta za razvoj mladih “Kult kaže kako je odlazak mladih jedna od najvažnijih tema, te da ti mladi odlaze upravo u Evropsku uniju. Približavanjem jednoj od najmoćnijih zajednica država svijeta, mladi bi imali razlog više da ostanu u BiH.
“Otvaranje BiH ka EU, promjena i ulazak u pristupne pregovore mladima može biti nova motivacija za ostanak u BiH i za život u BiH“, smatra Mahmić.
U Deklaraciji o otvaranju pregovora sa EU adresiranoj na Evropsko vijeće, između ostalog, navodi se da bi otvaranje pregovora značajno doprinijelo dugoročnoj stabilnosti, jačanju demokratskih institucija i poboljšanju života građana i građanki, kao i njihovom ostanku u Bosni i Hercegovini. Deklaracijom se traži i transparentno trošenje novca iz Plana rasta, te nadzor organizacija civilnog društva nad trošenjem tog novca.
„Građani i građanke BiH ne zaslužuju biti kažnjeni zbog neodgovorne politike, stoga insistiramo na otvaranju pregovora kako bismo zajedno gradili bolju budućnost“, navodi se u zaključku Deklaracije.
