Građanski aktivizam

Aktivisti koji se bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka nezadovoljni realizacijom revizorskih preporuka od strane nadležnih za upravljanje vodotokom u RS. Ali i odnosom samih revizora prema svojim preporukama.

''Postavlja se logično pitanje: Šta je suština davanja preporuka od strane Glavne službe za reviziju nadležnima, počevši od Vlade RS do resornih ministarstava, ako se njihova provedba kontroliše tek nakon osam godina i to odkada se Izvještaj objavi, a deceniju od perioda u kome se faktičko stanje utvrđuje. Smatramo da nema smisla to raditi na ovakav način, jer se u međuvremenu ne samo promjenila kadrovska struktura u vlasti, moguće i u Glavnoj službi za reviziju, već i izmijenili zakonski propisi. Smatramo da se praksa u ovoj oblasti revizije mora pod hitno mijenjati, ukoliko želimo bolju zaštitu i uređeniju oblast upravljanja vodotocima u RS'' – reakcija je iz neformalne grupe građana “Za legalu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.

Izvještaj revizije učinka ”Upravljanje eksploatacijama mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka” Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavljen je za period 2011-2014. godina u oktobru 2015., a naknadnim pregledom provođenja dvadeset preporuka nadležnim institucijama za upravljanjem vodotokom u ovom entitetu iz aprila 2022. godine, revizori su konstatovali da su u cjelosti provedene samo dvije.

Trinaest preporuka djelimično je provedeno, za tri preporuke revizori su utvrdili da je njihovo provođenje u toku, a za dvije preporuke u potpunosti je izostala njihova provedba. Ono što su revizori naveli u svom naknadnom pregledu upućenih preporuka je da  nadležne institucije u upravljanju eksploatacijom mineralnih resursa i čišćenjem materijala iz vodotoka – Vlada Republike Srpske, Ministarstvo energetike i rudarstva, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Javna ustanova ”Vode Srpske” i Republička uprava za inspekcijske poslove – nisu uopšte donijele akcione planove, koje se bile dužne donijeti nakon objavljivanja izvještaja iz oktobra 2015. godine.

Osnovni nalazi i zaključci u izvještaju revizije iz 2015. godine su pokazali da procesi dodjele eksploatacije mineralnih resursa i čišćenja materijala iz vodotoka nisu bili u potpunosti efikasni. Na efikasnost i kvalitet koncesionog upravljanja eksploatacijom mineralnim sirovinama su, po revizorima, uticali nedovoljna i neodgovarajuća pravna regulativa, dok Ministarstvo energetike i rudarstva nije imalo adekvatna pravila, kriterijume i standarde određivanja i ugovaranja koncesionih naknada za eksploataciju mineralnih resursa. Također, utvrđeno je da nadležne institucije u ovim oblastima nisu raspolagale pouzdanim mehanizmima upravljačkog nadzora i monitoringa nad eksploatacijom mineralnih resursa i materijala iz vodotoka. Na upravljanje mineralnim resursima i čišćenje materijala iz vodotoka u značajnoj mjeri je uticao nedostatak ključnih strateških akata, podzakonskih propisa i neadekvatna organizacija.

Glavna služba za reviziju javnog sektora RS je, dodatno, u decembru 2021. godine, objavila i izvještaj revizije učinka “Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine”, kojim je utvrđeno da se eksploatacija riječnog materijala vrši na način koji ne obezbjeđuje u potpunosti efikasno i efektivno uređenje i zaštitu vodotoka rijeke Drine. Nalazi revizije pokazali su da lokacije na kojima je vršena dislokacija i vađenje materijala iz vodotoka rijeke Drine nisu određivane na osnovu sagledavanja stanja vodotoka, utvrđenih potreba i prioriteta, niti su doneseni potrebni planski dokumenti.

“Postavlja se logično pitanje: Šta je suština davanja preporuka od strane Glavne službe za reviziju nadležnima, počevši od Vlade RS do resornih ministarstava, ako se njihova provedba kontroliše tek nakon osam godina i to odkada se Izvještaj objavi, a deceniju od perioda u kome se faktičko stanje utvrđuje. Smatramo da nema smisla to raditi na ovakav način, jer se u međuvremenu ne samo promjenila kadrovska struktura u vlasti, moguće i u Glavnoj službi za reviziju, već i izmijenili zakonski propisi. Smatramo da se praksa u ovoj oblasti revizije mora pod hitno mijenjati, ukoliko želimo bolju zaštitu i uređeniju oblast upravljanja vodotocima u RS” – reakcija je iz neformalne grupe građana “Za legalu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj”.

Aktivisti ove NGG su najavili da će prema Glavnoj službi za reviziju javnog sektora RS inicirati da u Programu rada za 2024. godinu uvrsti provođenje naknadnog pregleda provođenja preporuka iz Izvještaja revizije učinka “Eksploatacija riječnog materijala kao segment integralnog uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine”, jer je od objavljivanja tog Izvještaja prošlo gotovo dvije godine.

“Kako ne bi čekali ko zna koliko još godina, kao u slučaju generalnog izvještaja za cijelu RS, neophodno je da neodložno revidirane institucije Glavnoj službi za reviziju dostave informaciju o postupanju po Akcionom planu za sprovođenje preporuka revizije učinka. Kako bi zatim revizori utvrdili u kojoj su mjeri preporuke provedene i na taj bi se način dodatno izvršio pritisak, te doprinijelo zaštiti vodotoka rijeke Drine. Obzirom da je prošlo gotovo dvije godine od objave Izvještaja, smatramo da bi bilo dobro na ovaj način da se zaštiti javno i prirodno dobro, što vodotok rijeke Drine svakako jeste” – smatraju aktivisti.

U Izvještaju revizora za sliv rijeke Drine obuhvaćen je period od 2017. godine, a najozbiljnije zamjerke upućene Javnoj ustanovi “Vode Srpske”, kroz konstataciju da ostvarenje utvrđenih ciljeva uređenja vodotoka i dislokacije i vađenja materijala nije praćeno, niti su utvrđivani efekti postojećeg načina eksploatacije riječnog materijala iz vodotoka rijeke Drine. Takođe, i da se dislokacija i vađenje materijala iz vodotoka provodi u okolnostima nekompletne i nedovoljno usaglašene regulative, te njene nepotpune primjene. Odnosno da nadležne institucije nisu uspostavile planski pristup dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka kao dijelu integralnog planiranja uređenja i zaštite vodotoka rijeke Drine. Posebno je istaknuto da se dodjela lokacija za dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka rijeke Drine, što je takođe u nadležnosti JU “Vode Srpske”, ne zasniva na planskim dokumentima, analizama stanja vodotoka, potrebama i prioritetima.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije