Aktivisti i aktivistice koji se bore za zdraviju životnu sredinu i osnovna ljudska prava širom Bosne i Hercegovine sve su češće suočeni sa prijetnjama, pritiscima, napadima i etiketiranjem, kako od strane investitora i njihovih uposlenika, tako i od institucija i medija koji kroz instruirane kampanje nerijetko narušavaju njihov ugled, upozorenje je Centra za životnu sredinu povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koji se obilježava 10. decembra.
Tome u prilog govori i najnovija vijest iz Mostara gdje je Općinski sud donio Rješenje kojim se svim aktivistima koji u narednih godinu dana nastave borbu protiv nelegalne deponije Uborak izriče uslovna osuda i utvrđuje novčana kazna u iznosu od 500 KM koja neće biti izvršena ukoliko okrivljeni u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti spomenutog Rješenja ne počine novi prekršaj.
Prijetnje novčanim kaznama jedan su od mnogih vrsta pritisaka kojima se pokušava spriječiti djelovanje ekoloških aktivista, a kako je pokazalo istraživanje Centra za životnu sredinu koje je, pored BiH, realizovano u još četiri zemlje – Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Albaniji, oni se ogledaju i u napadima, prijetnjama i medijskim pritiscima. Kako navodi Ena Bavčić, pravnica koja je realizovala navedeno istraživanje objavljeno u publikaciji “Sigurnost branitelja životne sredine” koja je dostupna na ovom linku, važno je napomenuti da su neki branitelji/ke životne sredine u BiH prijavili i prijetnje smrću, fizičko nasilje te napade na njihovu imovinu.
„Istraživanje je napravljeno sa ciljem da mapira te napade, kao i odgovore na njih. Uz to, ono ima za cilj da ukaže na činjenicu da su pritisci sa kojima se sučavaju ekološki aktivisti i aktivistice jednaki pristiscima na branitelje ljudskih prava. Istraživanje je dio napora Centra za životnu sredinu da pruži podršku u promovisanju statusa ekoloških aktivista i aktivistica kroz kampanje i obuke”, istakla je Ena Bavčić.
Najveći problemi su detektovani na nivou poštovanja prava na slobodan pristup informacijama, prava na javno okupljanje, tačnije spontanih okupljanja, te pristupu javnim konsultacijama, kao i birokratizaciji rada relevantnih institucija. Uz to, istraživanje je ukazalo i na problem medijskih kampanja protiv branitelja/ki životne sredine koje se koriste kako bi proširile netačne ili neprovjerene informacije. Odgovori države u ovakvim slučajevima su često neadekvatni, obeshrabrujući branitelje/ke životne sredine. Kada postoji odgovor, on je uglavnom iniciran medijskim pritiskom i kampanjama za zaštitu branitelja/ki životne sredine. Ovo dokazuje da je javno govorenje o pritiscima koji branitelji/ke životne sredine doživljavaju najjači alat za poboljšanje statusa ove grupe ljudi u našim društvima.
O prijetnjama i pritiscima sa kojima se suočavaju ekološki aktivisti širom regiona pričali smo i u filmu “Stay safe and speak out” koji će se emitovati u utorak, 14. decembra u u 17:05 na kanalu Al Jazeera Balkans.
„Film i publikacija imaju za cilj da podignu svijest javnosti o ovom problemu, jer mobilizacija oko pitanja zaštite životne sredine postaje sve prominentnija tema kako u BiH, tako i u cijelom regionu. Mobilizacija se obično dešava na lokalnom nivou i često počinje od građana/ki, koje se bore protiv narušavanja njihove životne sredine. Ohrabruje to što aktivisti i aktivistkinje ne odustaju od borbe, bez obzira na pritiske sa kojima se suočavaju. Naša snaga je u podršci i solidarnosti koju jedni drugima svakodnevno pružamo“, istakla je Nataša Crnković, koordinatorica „Stay safe and speak out projekta“ u Centru za životnu sredinu.
Istraživanje i film su realizovani kroz projekat „Stay Safe and Speak Out“ uz pomoć sredstava Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) preko Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN).
