Građanski aktivizam

Građanski aktivisti u Maglaju vode brigu i o stanju korita rijeke Bosne i ukazuju institucijama na mjesta na kojima je potrebno intervenisati

Zalažući se za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka, neformalna grupa građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“ u svom radu i inicijativama prema nadležnim, nije zanemarila ni brigu o produbljivanju i čišćenju rijeke Bosne, kako eventualni nanosi i otpad, pri povećanim vodostajima, ne bi prouzročili probleme građanima, u vidu poplava.

Na osnovu prijedloga iz općine Maglaj, predstavnici Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo obići će kritične lokacije sa kojih je potrebno ukloniti materijal iz vodotoka na području općine. To su lokalitet iznad gradskog mosta, Omerdino polje, Ulišnjak-Fojnica, ušće potoka Jandrošac nizvodno od gradskog mosta, te ušća rijeka Liješnica i Jablanica.

Ovu aktivnost inicirala je neformalne grupe građana „Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka u Maglaju“, što je pokazatelj mogućeg pozitivnog uticaja građanskog aktivizma na rad institucija.

Zalažući se za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka, ova grupa, u svom radu i inicijativama prema nadležnim, nije zanemarila ni brigu o produbljivanju i čišćenju rijeke Bosne, kako eventualni nanosi i otpad, pri povećanim vodostajima, ne bi prouzročili probleme građanima, u vidu poplava. Kakve su bile 2014., 2010. i u nekim ranijim godinama.

Nakon što se na traženje informacija od strane grupe u maju Agencija za vodno područje rijeke Save izjasnila da u 2021. godini za područje općine Maglaj nije imala zahtjeva za vađenje materijala iz vodotoka, pa shodno tome nije sklopila nijedan ugovor o vađenju materijala iz vodotoka rijeke Bosne, niti je izdala vodne saglasnosti, takvo pitanje uputili su i lokalnim vlastima.

To su uradili zato što ih je u svom odgovoru Agencija za vode u Sarajevu uputila na općinsku vlast,  precizirajući u svom odgovoru da lokalitete za vađenje materijala iz vodotoka prethodno definiše u saradnji sa lokalnim zajednicama, odnosno u ovom slučaju sa općinom Maglaj. Tek onda se, stajalo je u odgovoru, količine vađenja materijala iz vodotoka definišu elaboratom, na koji se potom izdaje vodna saglasnost.

„Općini Maglaj nije poznato da su dostavljeni bilo kakvi zahtjevi Agenciji za vodno područje rijeke Save za vađenje materijala iz rijeke Bosne, kao ni u općinu Maglaj“, ubrzo je odgovor iz Službe za urbanizam, geodetske i imovinskopravne poslove upućen grupi.

Ovim odgovorom grupi definitivno su potvrđene sumnje da na području općine niti jedan šljunkar od 30. decembra prošle godine nema pravo na iskop, vađenje i dislokaciju minerala. Takođe, da ni sa jednim za 2021. godinu nije sklopljen ugovor te vrste, pa čak ni za produbljivanje i čišćenje korita rijeke Bosne.

To im je bio signal da je potrebno organizovanje skupa, na koji bi pozvali sve relevantne nadležne za ovu oblast, kako bi doprinjeli građanskim aktivizmom uređenju stanja u ovoj oblasti, a time i pomogli i građanima svoje lokalne zajednice.

U maglajskom Domu kulture 24. juna organizovan je Okrugli sto, na kome su se, uz predstavnike Grupe, našli i Glavni federalni vodoprivredni inspektor, predstavnici Agencije za vodno područje rijeke Save, nadležnog ministarstva ZDK i Kantonalne inspekcije za vodoprivredu, kao i Općine Maglaj i drugi gosti.

Na tom skupu usvojeni su zaključci, a ključni među njima predložen je od strane predstavnice Agencije za vodno područje rijeke Save Roksande Školjić, šefa Ureda u Zenici, koje su podržali i predstavnici Federalne uprave za inspekcijske poslove, Glavni federalni vodoprivredni inspektor Mirsad Smailagić, Kantonalne uprava za inspekcijske poslove ZDK, Kantonalni vodni inspektor Nijaz Mačak, kao i općine Maglaj Nedžad Ćatić, rukovodilac Službe za urbanizam, geodetske i imovinsko pravne poslove i Enisa Hatičić, stručni savjetnik za izgradnju i održavanje infrastrukturnih objekata.

„U cilju adekvatnog uređenja korita rijeke Bosne i drugih rijeka na području općine, građanima treba omogućiti i posticati ih da, u vidu građanskih inicijativa i prijedloga prema općinskim organima, kandiduju „kritična mjesta“ u koritu rijeka koja predstavljaju potencijalnu opasnost od izlijevanja vode iz korita i moguće poplave, za produbljivanje i čišćenje od mulja i drugih vrsta nanosa i otpada“, zaključak je kreiran na tom skupu.

Samo nedjelju dana kasnije, iz Grupe je, prema Općini, upućen prvi prijedlog lokacije za produbljivanje i čišćenje korita rijeke Bosne – na području Donjeg Ulišnjaka. A nedjelju dana poslije toga, odnosno 7. jula, općina je prema Agenciji za vodno područje rijeke Save u Sarajevu uputila listu prijedloga za obilazak i procjenu stručnjaka na kojim mjestima je potrebno izvršiti potrebne radnje za optimalan proticaj vode, kako bi se izbjegli mogući problemi pri eventualnim većim vodostajima.

„U toku su obilasci vodotoka prve kategorije, koje provode stručne službe Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo. Na osnovu zapisnika s adekvatnom foto dokumentacijom, analiza i istraživanja, biće predložene lokacije i obim radova, gdje i u kojoj količini treba ukloniti nanos. Ekipe će obići rijeke Bosnu, Tinju, Spreču, Usoru, Drinu i Krivaju uz asistenciju nadležnih općinskih organa. U narednom periodu planiran je obilazak i ostalih vodotoka”, informacije su dobijene iz Agencije.