Građanski aktivizam

Istraživanje je pokazalo nedostatak komunikacije, prikrivanje informacija i netransparentnost u donošenju odluka u poslovanju javnih institucija u BiH u vrijeme pandemije

Na Svjetski dan zdravlja (07.04.), udruženja građana Stop mobbing i Kap održala su press konferenciju u Mostaru, na kojoj su predstavili analizu "Put medicinske i sanitetske opreme i vakcina u BiH tokom Covid-19 pandemije", kao dio svoje kampanje “Virus za koji ima lijek!”, protiv korupcije u zdravstvu. Njihovo, ovim povodom objavljeno sapštenje, prenosimo u cjelosti.

U svrhu analize “Put medicinske i sanitetske opreme i vakcina u BiH tokom Covid-19 pandemije” udruženja Stop mobbing i Kap proveli su anketno istraživanje u zdravstvenim ustanovama u BiH na svim nivoima, u periodu decembar 2021- mart 2022. godine.

Cilj istraživanja, koje je prezentovano simbolično na Svjetski dan zdravlja, je da se utvrdi kako su zdravstvene i relevantne institucije vlasti reagovale na epidemiju te koliko su sredstava i iz kojih izvora utrošili na nabavku medicinske i sanitetske opreme kao i vakcina.

“Istraživanje je pokazalo izuzetan nedostatak komunikacije, prikrivanje informacija, netransparentnost u donošenju odluka u poslovanju javnih institucija u BiH u vrijeme pandemije”, rekla je danas tokom prezentacije istraživanja u Mostaru Anica Ramić, predsjednica UG Stop mobbing.

Dodala je da takođe “rezultati analize pokazuju različite indikatore koji upućuju na nepravilnosti u javnim nabavkama a neki od njih su da su donacije često knjižene mnogo skuplje od cijena u javnim nabavkama i obratno, zastupljene su tri različite cijene nabavke kiseonika u tri bolnice, primjetne su različite cijene doniranih i kupljenih vakcina, testova i slično”.

“Prilikom prikupljanja odgovora iz javnih institucija susreli smo se sa ignorisanjem javnih ustanova u Federaciji BiH u preko 50% slučajeva, dok je taj procenat u Republici Srpskoj veći od 90%. Iako smo se tokom istraživanja pozvali na Zakon o slobodi pristupa informacijama, većina institucija kojima je upućen anketni upitnik nisu odgovorili na pitanja”, izjavila je Merima Spahić iz udruženja Kap.

Kao primjere izuzetne nesaradnje tokom istraživanja istakla je “sve Kliničke centre u BiH, Civilnu zaštitu FBiH te Ministarstvo zdravstva FBH”.

Takođe, prema njenim riječima, primjetne su različite nepravilnosti i nelogičnosti prilikom javnih nabavki  i donacija vakcina, testova i druge opreme tokom pandemije.

“Vakcine različitih proizvođača u BiH su kupovane i donirane po različitim cijenama. Zanimljivo je da je npr. Srbija donirala BiH 10.000 vakcina AstraZeneca vrijednosti 3,91 po vakcini. Za iste vakcine je prilikom kupovine iz federalnog budžeta izdvojeno 7,128 KM po dozi”, rekla je Spahić

Anica Ramić je dodala da su i testovi u BiH kupovani ili donirani po cijenama od 0,80 KM do 90 KM.

“Tako je npr. Zavod zdravstvenog osiguranja KS  dvije stavke “transportni medij” 2.000 komada i 6.000 komada, kupio preko UNDP-a po različitim cijenama istom Odlukom od 19.03.2021.u visini od 1,85 KM po komadu i 3.5 KM po komadu”, rekla je Ramić.

Kao još jedan problem koji je primijećen tokom istraživanja jeste i izdvajanje 12,9 miliona dolara za nabavku vakcina na nivou BiH.

Predstavnice dva udruženja su podsjetile da je BiH potpisala Ugovor sa COVAX-om 18. 9. 2020. godine o isporuci milion i 232 hiljade doza vakcina, u vrijednosti 12.997.600 američkih dolara. Kompletan iznos uplaćen je 18. decembra 2020. godine, od čega je do oktobra 2021. BiH isporučeno manje od jedna trećine  vakcina – 332.640 doza.

“U međuvremmenu, BiH je većinu vakcina dobila putem donacija iz različitih zemalja i organizacija. Više od 700.000 vakcina u BiH čeka na sigurno uništavanje zbog isteklog roka trajanja. Skupocjeno uništavanje vakcina u trećim zemljama, finansira se iz javnih institucija u BiH”, rečeno je tokom press konferencije.

Predstavnica udruženja Kap je izrazila zabrinutost odgovorom iz Federalnog ministarstva  zdravstva koje je navelo da ne može učestvovati u istraživanju jer “nema bazu podataka o izdatim rješenjima za uvoz lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomoći iako Član 85 Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH jasno definiše da su entitetska ministarstva zdravstva dužna da vode registar”.

“Ko vodi bazu podataka, ko kontroliše skladištenje i kvalitet lijekova, nismo uspjeli doznati”, rekla je Spahić.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije