Građanski aktivizam

Koalicija za rod i klimu u BiH – Lice siromaštva ustvari ima lice žena

''Koalicija će obuhvatiti predstavnike vlasti, civilnog društva, stanovništvo, a sudjelovat će i privatni sektor, kao i međunarodna zajednica. Ta akcijska koalicija trebalo bi da urodi konkretnim rezultatima koji će promijeniti položaj djevojčica, djevojaka i žena''.

U Bosni i Hercegovini pokrenuta je Koalicija za rod i klimu, četvrta (od šest) akcijskih koalicija u okviru globalne inicijative UN Women ‘Generacija za ravnopravnost’, koja za cilj ima ubrzati napredak u oblasti rodno pravedne klimatske akcije do 2026. godine.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid Macdonald kazala je za ‘Generaciju za ravnopravnost’ da ja to sistemski izazov u čijem rješavanju će sudjelovati razni sektori, a odnose se na oblast ekonomije, politike. S tim izazovima žene se suočavaju i kod kuće, kao i sektoru pravde….

”Koalicija će obuhvatiti predstavnike vlasti, civilnog društva, stanovništvo, a sudjelovat će i privatni sektor, kao i međunarodna zajednica. Ta akcijska koalicija trebalo bi da urodi konkretnim rezultatima koji će promijeniti položaj djevojčica, djevojaka i žena”, naglasila je u izjavi novinarima prije događaja.

Prema njenim riječima, rodna jednakost podrazumijeva poduzimanje i rodnih akcija, a svemu tome Bosna i Hercegovina već je u potpunosti predana. To je, kaže, ugrađeno i u Strategiju i Akcijski plan do 2030. godine, bit će i sastavni dio izvještavanja zemlje prema međunarodnim organizacijama i odnosi se na postizanje potpune rodne ravnopravnosti i zaštite okoliša.

”UN će potpomoći, a Koalicija za rod i klimu djelovat će kao katalizator za ostvarivanje visoko kvalitetnih planova i prikupljanje još kvalitetnijih podataka te izvještavanje o tome”, naglasila je.

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Hadžiabdić-Filipović pojašnjava zašto je bitna rodna ravnopravnost u klimatskim promjenama i podsjeća da su upravo žene (kao osjetljiva kategorija ljudi) najviše pogođene nesrećama koje izazivaju klimatske promjene.

”Žene su često među ekonomski slabijim i siromašnijim ljudima. Kaže se da lice siromaštva ustvari ima lice žena. Samim tim, žene su i više pogođene, manje sudjeluju u donošenju mjera, a najviše brinu o djeci i drugim članovima obitelji”, kaže.

Hadžiabdić-Filipović naglašava da su žene, u oblasti zaštite okoliša, u dvojakoj ulozi. Kao žrtve klimatskih promjena, ali mogu biti i pokretačice nekih trendova da cjelokupno društvo vodi više računa o zaštiti čovjekova okoline.

Građani u akciji