Građanski aktivizam Intervjui

Lejla Kusturica nakon zabrane gradnji MHE: Ne stajemo, ovo je jedna pobjeda na našoj listi zaštite rijeka ima ih još jako puno

"Lično sam uvijek vjerovala da u onom trenutku u kojem se ljudi ujedine i ujedine svoju pamet, snagu i hrabrost, da je tada apsolutno sve moguće."

Desetogodišnja borba ekoloških aktivista iz BiH konačno se isplatila. Dom naroda Parlamenta FBiH u četvrtak je, skoro jednoglasno, usvojio Zakon o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH.

Njime je zabranjeno planiranje i izgradnja malih hidroelektrana u Federaciji. Aktivisti sada moraju pronaći način da zaustave i gradnju već planiranih MHE. Jasno je da će to uspjeti samo borbom i pritiskom jer je, očigledno, to jedini način da predstavnici naroda u zakonodavnoj vlasti rade svoj posao. Naime, dobro plaćeni, i uspavani delegati su se žalili javnosti da trpe pritiske.

“Evo glasaću zbog pritiska, jer sve su naše slike polijepljene, kako po klubovima, po strankama, onda smo mi lopovi, onda mi imamo male hidroelektrane, a stvarno žive veze nemam ko ih ima”, požalila se novinarima Zdenka Džambas, delegatkinja HDZ-a. A pritisak je demokratsko pravo građanina jer su poslanici i delegati sluge naroda, odnosno nisu, ali bi trebalo da budu. Sada im smeta što ih se tjera da rade svoj posao i u javnom interesu, a ne u interesu pojedinaca koji profitiraju uništavanjem naše, javne, zajedničke okoline. Pritisak su na delegate vršili i proizvođači dijelova za MHE jer će im propasti biznis. Važniji od rijeka i biodiverziteta. Lejla Kusturica jedna je od najzaslužnijih za zabranu gradnje MHE u Federaciji, a za BUKU govori o tome zašto su MHE štetne i kako nastavljaju borbu za zaštitu okoliša.

BUKA: Velika pobjeda nakon godina borbe, jeste li vjerovali na početku da možete natjerati vlasti da rade za opste dobro, a ne dobro pojedinaca koji profitiraju izgradnjom MHE?

Mještani i mještanke su oduvijek apsolutno bili sigurni da nikada neće dozvoliti da se na pragovima njihovih domova izgrade MHE. To su pokazali ljudi u Fojnici kada su preko godinu dana čuvali svoju rijeku, to su pokazale hrabre žene Kruščice, to nam dokazuju Klišani, to nad dokazuje ekipa iz Travnika i širom BiH gdje smo imali vrlo snažne otpore upravo ljudi kojima u prvom redu pripada ta rijeka, ali naravno ona pripada svima nama. Lično sam uvijek vjerovala da u onom trenutku u kojem se ljudi ujedine i ujedine svoju pamet, snagu i hrabrost, da je tada apsolutno sve moguće. Ovaj zakon je pokazao to, uspjeli smo da nas čuju svi oni koji imaju mogućnost, moć i odgovornost da donesu te odluke. Naravno, mi pozdravljamo sve predsjedavajuće i dopredsjedavajuće u oba doma Parlamenta FBiH koji su zakon stavljali promtno na dnevni red, sve delagte i zastupnike koji su glasali i naravno Vladu FBiH koja je u prvom redu skrojila taj zakon.

BUKA: Značajna pobjeda, ali MHE za koje su izdati koncesioni ugovori će se graditi. Hoćete li nastaviti borbu da zaustavite i tu gradnju?

Tačno, ovaj zakon sprječava nove koncesije, postojećim koncesijama daje rok od tri godine da probaju da realizuju koncesiona prava, napominjem da koncesioni ugovor ne garantuje gradnju malih hidroelektrana jer je potrebno dobiti sve dozvole, saglasnosti. U slučaju da do toga ne dođe nema građenja. Mi apsolutno ne stajemo, ovo je jedna pobjeda na našoj listi zaštite rijeka ima ih još jako puno. Mi nastavljamo, upravo radimo istraživanje analize koncesionih ugovora i pravnih osnova za njihov raskid odnosno poništenje. Sljedeće što ćemo uraditi je da ćemo objelodaniti te podatke i insistirati da svi oni koji su izdali koncesije, mislimo u prvom redu na predstavnike vlasti, ministarstva, vlade, kantone da koncesije koje nemaju više nikakvog smisla i za koje postoji pravno valjan osnov za raskidanje koncesije da to i urade.

BUKA: Primjetio sam i nekoliko desetina građana koji su organizovano došli s transparentima na kojima su poruke koje govore o “dobrobitima” MHE. Mislite li da se radi o neznanju, službi interesnim grupama ili nečemu trećem?

Postoji jedna interesna grupa energetskog lobija koja jako dugo godina profitira na našim rijekama i koja naravno da je uznemirena aktivnostima bilo kakvog sprječavanja daljeg uništavanja i iskorištavanja naših zajedničkih dobara. To su prije svega ljudi bliski vlasnicima MHE, ljudi koji proizvode dijelove za MHE i servisiraju ih, to je zaista mala grupa ljudi koja već dugo vremena profitira. Ne prihvataju činjenicu da je tome došao kraj, ne možemo se voditi životnom i poslovnom mišlju i filozofijom da mi je važno samo da je meni dobro. U poslu, kao i u životu, mora biti važno da je dobro drugima, pa onda i meni.

BUKA: Puno ste puta o tome govorili, ali evo, za one koji možda nosi svjesni, zašto MHE nisu dobro rješenje?

Male hidrocentrale podrazumijevaju trpanje naših rijeka u cijevi, proizvode malo energije. Njih 120 u prošloj godini je proizvelo 2,54% ukupno proizvedene električne energije u BiH što je zanemariva količina u odnosu na ekološku devastaciju koju uzrokuju. Koštaju nas jako puno jer se finansiraju iz naših poticaja, struja se otkupljuje od vlasnika MHE našim novcem po privilegovanoj, uvećanoj cijeni. Dalje, naše rijeke su neke od najbogatijih biodiverzitetom na svijetu. Mi imamo rijeke koje treba zaštititi, one treba da su dio nacionalnih parkova, a ne da se betoniraju. Na kraju dana, gradnjom MHE je prekršena Aarhuška konvencija koju je Bosna i Hercegovina potpisala a koja podrazumijeva učešće javnosti u svim projektima koji se tiču okoliša. U našem slučaju, to se ne dešava gotovo nikako ili se dešava u tragovima.

BUKA: Riješili smo jedan problem koji je ugrožavao okoliš, koliko je još ekoloških problema od ilegalnih deponija do industrijskog zagađenja, imate li u planu i neke nove borbe?

Mi nismo završili s rijekama. Ovaj zakon sprječava nove koncesije, mi ćemo se boriti za raskid i poništenje koncesija koje su se dijelile kapom i šakom, borimo se za to da inspekcije počnu raditi svoj posao i da nadgledaju postojeće male hidrocentrale jer tu imamo, pored toga što same po sebi devastiraju okoliš, i nesavjesno postupanje koje dodatno ugrožava naše rijeke, a idemo u mijenjanje Zakona o upravnim sporovima i postupcima. Zbog sadašnjih sudskih postupaka okoliš se ne tretira kao slučajevi od prioriteta. Kada je riječ o drugim okolišnim pitanjima postoji veliki broj organizacija u Eko BiH mreži i Koaliciji za zaštitu rijeka i jako veliki broj ljudi se bavi pitnajem okoliša, sve je veći broj ljudi i eksperata koji se uključuju pa se nadamo da će ovo postati još važnija tema i u životima ljudi, a posebno u agendama i političkim agendama svih onih koji zastupaju interese građana i građanki.

BUKA: Uspjeli ste zaustaviti gradnju MHE, vjerujete li da se to može uraditi i u RS-u?

Rijeke nemaju granicu niti imaju granice i one nas spajaju. Mi zaista vjerujemo da će ne samo drugi dio države slijediti ovu praksu već da ćemo ovo izvesti i u regiju. I u sve one dijelove svijeta gdje su rijeke živi organizmi, a naše to rijeke sasvim sigurno jesu i da ćemo ići u veći stepen njihove zaštite. Iskoristila bih ovu priliku da se zahvalim još jednom svim ljudima, najprije mještanima i mještankama koji su godinama tijelima branili rijeke, ali onda  i svim ostalim. I službenicima koji su nam pomagali svih ovih godina, medijima, Vladi Federacije koja je napravila zakon, oba doma Federacije koji su usvojili i zaključak, a na kraju i zakon i svim delegatima koji su prepoznali da mještani i aktivisti govore istinu. To je bila jedina ispravna odluka i žao nam je što nije donesena prije 10 godina.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije