Vijesti

Mostar čeka reciklažna dvorišta, grad guše divlje deponije

Predsjednik Majskog cvijeta Oliver Arapović dodaje: „Ne samo da taj neko nesavjestan zagađuje mene i tebe - on zagađuje sebe. Samo on, jadan, nije svjestan toga“.

Grad Mostar ove je godine u budžetu predvidio inicijalna sredstva za izgradnju reciklažnih dvorišta. Tako bi se, smatra gradonačelnik Mario Kordić (HDZ BiH), stalo u kraj nepropisnom odlaganju otpada s kojim Mostar itekako ima problema. S obzirom na to da divljih deponija ima na sve strane, pitali smo kako nastaju i koje su posljedice.

Uspostaviti reciklažno dvorište dug je proces. Mostarski komunalci tek su ga započeli – traže se lokacije i radi projekt, kažu nam. A Mostar se u međuvremenu guši pod divljim deponijama, nastalim skoro uvijek u prirodi. Inspekcijska služba Grada Mostara samo je u 2022. godini izvršila nadzor nad 19 takvih lokacija. Ekolozi i aktivisti su frustrirani.

„Te divlje deponije – to je nevjerovatno kako taj obim raste i koliko se one šire. Mi smo prije dvije godine s Gradom Mostarom radili, sve smo ovo očistili bili, a vidite sad šta se dešava ovdje“, kaže Adnan Đuliman, predsjednik Udruženja Novi val Blagaj.

U inspekciji se žale – otkriti one koji bespravno odlažu otpad skoro je nemoguće jer to najčešće rade popodne, odnosno noću. U prošloj su godini izdali prekršajne naloge jednom pravnom i sedam fizičkih lica, ukupnog iznosa 1.800 maraka. A deponije uglavnom nastaju uz korita Neretve, Bune, Bunice, uz voćnjake, vinograde, nasade… Posljedice su, upozoravaju ekolozi, neizbježne.

„Ovo što oni rade – to direktno ili indirektno utječe na njihovu djecu. Sve ono što se sada odlaže u prirodu će jednog dana kroz hranu i vodu doći do njih“, navodi Đuliman.

Predsjednik Majskog cvijeta Oliver Arapović dodaje: „Ne samo da taj neko nesavjestan zagađuje mene i tebe – on zagađuje sebe. Samo on, jadan, nije svjestan toga“.

Baca se svašta – nije samo kabasti ili građevinski otpad. Kako brojna mostarska prigradska naselja nemaju riješen odvoz smeća, bude čak i „kućnog“ bačenog. Za takve su postupke krivi isključivo građani, no aktivisti smatraju da bi i oni koji vode grad o tome trebali povesti računa.

„Trebala bi vlast da dođe u lokalnu zajednicu, da popiše te žitelje i da preduzeće koje vrši te usluge uspostavi komunikaciju i da imaju redoviti odvoz smeća“, napominje Arapović.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije