Građanski aktivizam

Neusklađenost registara najviše na štetu studenata

“Situacija će se, čini nam se, dodatno iskomplikovati kada se u NS RS usvoji Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, koji predviđa da se akreditovanim visokoškolskim ustanovama smatraju i one koje imaju samo dozvolu za rad ili su u postupku akreditovanja ili reakreditovanja.”

Pred upis u visokoškolske ustanove, budući studenti su više nego ikada pred dilemom gdje započeti svoje visoko obrazovanje, a da rezultat uspješno završenih studija budu diplome priznate kod nas i u svijetu.

Razmišljanju o ovoj temi, svakako su doprinjele i aktivnosti neformalne grupe studenata “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome”, koji su problem rada neakreditovanih visokoškolskih ustanova postavile u fokus interesovanja šire javnosti.

Upravo pred novi upis studenata Grupa je izradila ažuriranu mapu visokoškolskih ustanova iz RS, sa preciziranim podacima koje od njih su upisane u ukupno tri važeća registra u BiH, kao i statuse prema entitetskoj Agenciji za visoko obrazovanje. Mape ukupno 18 visokoškolskih ustanova sa njihovim statusima će tokom mjeseca juna predstaviti studentima i javnosti, započinjući danas (01.06.2022.) javnu kampanju.

Kako stvari stoje, trenutno, deset je univerziteta i visokih škola iz RS koji su upisani u Državni registar visokoškolskih ustanova u BiH, Registar visokoškolskih ustanova i studijkih programa RS i Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP). To su: Univerzitet u Banjoj Luci, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banja Luka, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka, Univerzitet u Istočnom Sarajevu. Visoka poslovno tehnička škola Doboj, Visoka medicinska škola Prijedor, Univerzitet “Bijeljina” Bijeljina, Univerzitet Sinergija Bijeljina, Nezavisni univerzitet Banja Luka i Visoka škola “Banja Luka College”.

U registru Agencije za visoko obrazovanje RS, osim ovih ustanova, još su upisani Visoka škola za primjenjene i pravne nauke ”Prometej” Banja Luka, Panevropski univerzitet “Apeiron” Banja Luka, Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor, Visoka škola “Koledž kozmetologije i estetike” Banja Luka, Visoka medicinska škola zdravstva Doboj, Visoka škola za uslužni biznis Istočno Sarajevo-Sokolac  i Slobomir P Univerzitet.

U Registru Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u BiH nema četiri visokoškolske ustanove iz RS, koji su upisane u entitetski registar. To su Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor, Visoka škola “Koledž kozmetologije i estetike” Banja Luka, Visoka medicinska škola zdravstva Doboj i Slobomir P Univerzitet. Ostale iz entitetskog su i u Registru HEA BiH, osim što je akreditacija Visoke škole za uslužni biznis Istočno Sarajevo-Sokolac sa zadrškom, odnosno do ispunjavanja uslova iz “Pisma očekivanja”.

U Registru CIP Mostar je čak 21 visokoškolska ustanova iz RS, jer su, osim upisanih, u Registar Agencije za visoko obrazovanje RS, među njima i tri koje su prestale sa radom. Već tri godine ugašen je “PRIMUS” iz Gradiške, prije dvije Koledž “Kapa FI”, a u ovoj godini i Visoka škola za informacione tehnologije, ekonomiju i preduzetništvo (ITEP). Takođe, u registru CIP je i Visoka škola za turizam i hotelijersto Trebinje, koja nije u Državnom registru.

“Obraćaju nam se studenti, kao i roditelji mladih koji započinju studije da im savjetujemo koji fakultet da upišu i raspituju se o statusu pojedinih visokoškolskih ustanova. Teško je dati pravi savjet. Situacija će se, čini nam se, dodatno iskomplikovati kada se u NS RS usvoji Zakon o izmjenama i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, koji predviđa da se akreditovanim visokoškolskim ustanovama smatraju i one koje imaju samo dozvolu za rad ili su u postupku akreditovanja ili reakreditovanja. Ustanove koje još nisu obezbijedile akreditaciju će potom imati potpuno pravo da kažu i ističu da su akreditovani kako bi privukli buduće studente, a zapravo im neće reći da će diplome koje im budu izdali biti priznate samo na prostoru RS”, izjavio je, za portal Antikorupcija, član Grupe Goran Ristić.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije