Građanski aktivizam

Ni grad ne priznaje odgovornost za rješavanje problema 30 tona napuštenog heksana

''Nije naša nadležnost i u ingerenciji Grada, ali smatram da sve što se dešava i vezano je za Doboj ne možemo i nećemo biti pasivni. Zajedno ćemo sa drugim nadležnim institucijama raditi na iznalaženju rješenja i insistiraću da to bude u najkraćem roku'', izjavio je gradonačelnik Doboja Boris Jerinića

Kao prethodno Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, koji se izjasnio da nema nadležnost za postupanje u zbrinjavanju opasnih hemikalija iz bivše fabrike suncokretovog ulja „Bioil“ u Kotorskom kod Doboja, gotovo istovjetan odgovor stiže i od matične lokalne zajednice.

Vlasti Grada Doboj, kojoj je neformalna grupa građana „Uklonite heksan iz Kotorskog“, takođe uputili zahtjev za postupanje u uklanjanju opasnih hemikalija u naselju na magistralnom putu prema Modriči, smatraju da oni ne snose odgovornost za nastanak problema niti imaju formalnu zakonsku obavezu za njegovo rješavanje.

Ali, pozitivno je i u ovom slučaju, kao i kod Fonda, izražena spremnost gradskih vlasti da, eventualno u  saradnji sa drugim organima i institucijama učestvuju u rješavanju problema koje je trenutno glavni problem ne samo Kotorana, nego i za stanovnike susjednih naselja Johovca, Foče, Šešlija, Bukovca, pa i Velike Bukovice i Rudanke.

„Nije naša nadležnost i u ingerenciji Grada, ali smatram da sve što se dešava i vezano je za Doboj ne možemo i nećemo biti pasivni. Zajedno ćemo sa drugim nadležnim institucijama raditi na iznalaženju rješenja i insistiraću da to bude u najkraćem roku“, izjava je gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića.

A, da to bude najbrže što se može, trude se mještani, posebno članovi grupe, koji šalju dopise republičkim i lokalnim vlastima, odnosno vode kampanju za otklanjanje problema s kojim su suočeni..

„I eksplozivno je i otrovno. Niže od naselja imamo bunar za snadbjevanje Kotorskog pitkom vodom, što nas sve više brine. Svesni smo da to neće ići tako brzo, ali se nadamo da će se to riješiti u naredna tri-četiri mjeseca. Naše informacije su da je banka iz Sarajeva, koja je založnik prava nad imovinom fabrike kao davalac kredita, na putu da pronađe licenciranu firmu za izmještanje „heksana“, ali u BiH nema privrednih društava za posao konačnog neutralisanja te vrste opasnog otpada“, kaže član grupe i predsjednik savjeta Mjesne zajednice Kotorsko Mehmed Trnjanin.

Član grupe Stevica Rodić kaže da postoje naznake da bi se hemikalije trebale izvesti u Austriju i tamo trajno zbrinuti ili uništiti, ali da je trenutno zapelo oko  obezbjeđenja međunarodnih dozvola za izoz otpada iz BiH i uvoz u tu alpsku zemlju, te da bi, po nezvaničnim informacijama, izvoženje koštalo više od 400.000 maraka.

„Od samog početka, kretanje opasne materija kroz u BiH i dopremanje u Doboj je sa puno rupa u zakonu. Nepravilno uskladišteno predstavlja veliku opasnost i običan udar groma može je izazvati, a da ne govorimo da sasušena trava se lako može zapaliti i doći do požara. Ne samo da se desi samozapaljenje, već i ljudski faktor može izazvati katastrofu i toga smo svaki dan sve svjesniji, posebno od kada se aktivnije i organizovano bavimo ovim problemom“, kaže Rodić.

Koliko se Kotoranima žuri da uklone hemikalije iz svojih „dvorišta“ vidi se po tome što grupi „Uklonite heksan iz Kotorskog“ mještani, čije su kuće u blizini propale fabrike, prijavljuju uginule golubove, za koje tvrde da su pili vodu u fabričkom krugu i da su uočili da je nestala trava i ostala je ogoljena zemlja na mjestima gdje je curio otpad.

Sve ovo, očigledno, nakon objava na portalu Antikorupcija i prenošenjem putem “fejzbuk” stranice grupe izaziva interes šire javnost. Tako je Javni servis RTRS u svojoj gledanoj emisiji “Pečat” i udarnom Dnevniku, proteklog vikenda, napravio duži prilog sa izjavama članova grupe Trnjanina i Rodića.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije