Podsjećanja

Podsjećanja (III 2021.): Ekološka katastrofa kod Doboja. Građani zahtjevaju odgovornost!

Redovnu nedjeljnu rubriku Podsjećanja, na portalu Antikorupcija, danas započinjemo tekstom iz marta 2021.: Nelegalna eksploatacija šljunka od obradivih je površina uz rijeku Bosnu stvorila područja koja nalikuju posljedicama katastrofalnih poplava.

Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ uputila je danas, 15.03., otvoreno pismo Vladi RS, odnosno Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvu energetike i rudarstva, te, Javnoj ustanovi „Vode Srpske“ i Republičkoj upravi za inspekcijske poslove, u kojem ih argumentovano, sa priloženim dokazima, upozoravanju na ekocid na području opštine Doboj, nastao pretjeranom i nelegalnom eksploatacijom prirodnih resursa.

Nelegalna eksploatacija šljunka, naime, od obradivih je površina uz rijeku Bosnu stvorila područja koja nalikuju posljedicama katastrofalnih poplava.

„Ko je dozvolio ovu ekološku katastrofu i ko je odgovoran za ovakvo “uređenje” korita rijeke Bosne na području Doboja i da li generacijama koje dolaze u ovom(!) stanju, ostavljate ovo područje“, pitanja su koje je Grupa postavila zakonski nadležnima i odgovornima za upravljanje vodama u ovom entitetu.

U Otvorenom pismu priložen je i niz fotografija iz kojih je vidljiv „rad“ šljunkara i ono što su ostavili iza sebe nakon izvučenog bogastva iz korita i zemljišta u blizini rijeke Bosne, pri čemu nisu pošteđena ni poljoprivredna imanja.

Foto: Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“

„Smatramo vas najmjerodavnijim kada je u pitanju nadležnost u upravljanju vodotokom i zakonska regulativa u toj oblasti. Pitamo vas i tražimo odgovor: Kako je moguće da dođe do ovakve devastacije korita rijeke Bosne od mjesnih zajednica Bušletić u Osječanima Gornim, Osječanima Gornjim do Kožuha, sa jedne i od MZ Kotorsko do MZ Bukovac sa druge strane rijeke Bosne.“, navodi se u pismu Grupe, koja navodi da su na ovu ekološku katastrofu upozoreni od strane mještana i izražava svoje ogorčenje i stanjem u koje je dovedeno ovo područje i neodgovornošću nadležnih.

Foto: Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“

„Ko je omogućio eksploataciju šljunka na predmetnom području, da li su šljunkari bili u obavezi da urede područje eksploatacije nakon obavljenog posla i ko je odgovoran? Koje su granice Vaše nadležnosti i da li ste i konkretno šta uradili da se ne dese ovi prizori na dostavljenim fotografijama? Da li i poslije predočavanja stanja na terenu smatrate da je dovoljno da nadzor nad radovima dislokacije i vađenja materijala iz vodotoka vrši samo Vodna inspekcija u Republici Srpskoj i njenih pet ili šest inspektora od Novog Grada do Trebinja? Da li je neophodno putem zakonskog okvira obezbijediti veću zakonitost u vađenju materijala i sa poljoprivrednog zemljišta uz jasno izdefinisanu obalu i vodno zemljište, donošenjem novog Zakona o vodama RS?“ – pitanja su koje je Grupa „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“ ciljano nadležnima uputila u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana rijeka, prvi radni dan nakon njega.

Foto: Neformalna grupa građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“

Oni su sa još devet udruženja potpisnici zajedničkog saopštenja povodom Međunarodnog dana rijeka (14. marta) sa apelom za spas rijeka u BiH, koje su, kako su istakli, više nego ikada ugrožene zbog nebrige vlasti prema resursima i prirodnim bogatstvima uopšte. I zbog sveprisutne korupcije u institucijama vlasti, na koju upozoravaju i domaće organizacije civilnog društva i međunarodni eksperti.

No, vidimo da zbog nebrige i korupcije nisu ugrožene samo rijeke.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije