Podsjećanja

Podsjećanja (IX 2020.): Počeli smo se i šamarati?

U redovnoj nedjeljnoj rubrici Podsjećanja, na portalu Antikorupcija, tekst iz septembra 2020.: U svom posljednjem saopštenju za javnost, Transparency international skandaloznu je odluke državnog parlamenta, odnosno vladajuće većine u njemu, da Nikolu Špirića imenuje u Komisiju za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), nazvao šamarom borbi protiv korupcije. Upozorivši da ovakvo ponašanje vlasti u BiH obesmišljava sve napore u borbi protiv korupcije.

“Parlamentarna skupština je u parlamentarno tijelo izabrala političara koji je prema zvaničnim saznanjima američke vlade umiješan u visoku korupciju i primanje mita u vezi sa javnim funkcijama koje je obavljao. Špiriću i njegovoj porodici je zabranjen ulazak u SAD zbog umiješanosti u korupciju.”, podsjeća Transparency. Konstatujući:

“Komisija kao nezavisno tijelo Parlamentarne skupštine nadzire rad APIK-a, i ima ključnu ulogu u postupku imenovanja i razrješenja rukovodstva jedine institucije čiji je mandat posvećen isključivo borbi protiv korupcije. Imenovanjem Špirića zakonodavna vlast daje mogućnost političaru koji je suočen sa najozbiljnijim optužbama za korupciju da prati, nadzire i utiče na rad agencije za borbu protiv korupcije.”

Transparency International podsjeća da je uloga Komisije i do sada bila kontroverzna, pa je posljednji objavljen izvještaj o radu Komisije onaj za 2017. godinu, dok je posljednja sjednica održana prije više od dvije godine. “Koliko je neefikasan parlamentarni nadzor, pokazuje i to da isto toliko nije izabran zamjenik direktora APIK-a.”

TI BiH podsjeća i na upozorenje federalnih revizora da od 2015. godine nisu stvoreni uslovi da se primjenjuje Zakona o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala u FBiH jer nisu osigurani smještajni kapaciteti za posebne odjele za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala pri Tužilaštvu i Vrhovnom sudu FBiH. Istovremeno, prvi zamjenik vrši dužnost glavnog federalnog tužioca iako je istekao period na koji je imenovan, a u Federalnom tužilaštvu se povećava broj neriješenih predmeta.

“Neefikasan parlamentarni nadzor nad nezavisnom institucijom za borbu protiv korupcije i imenovanje političara koji je optužen za visoku korupciju u parlamentarno tijelo koje prati rad te institucije, ali i otpor vlasti da osiguraju sredstva za posebne tužilačke odjele za organizovani kriminal i korupciju, otkrivaju da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti minimum političke volje za borbu protiv korupcije. Umjesto da se stvaraju uslovi za borbu protiv korupcije, stvaraju se zakonske, institucionalne  i finansijske pretpostavke da se osujeti svaki pokušaj borbe protiv korupcije.”, zaključuje Transparency na kraju svog najnovijeg saopštenja.

A sve navedeno, dodajmo na kraju, najbolje govori o prirodi vlasti u BiH. I ozbiljnosti problema s kojim se suočavaju građani ove zemlje. Korupcija u vrhovima vladajućih stranaka, u ovom ili onom obliku, više je pravilo nego izuzetak. A korupcijske afere koje povremeno isplivavaju u javnosti, samo su vrh ledenog brijega.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije