Građanski aktivizam

„Političari i donosioci korupcionaških zakonskih rješenja pljačkaju građane“

''Ono što je za nas posebno važno je koliko se naknada ubire od vađenja riječnog materijala, odnosno eksploatacije šljunka iz riječnih korita. Ali, do sada se pokazalo da ti podaci nisu dostupni, jer ih očigledno u ''Vodama Srpske'' nerado daju i do njih kako se do sada pokazalo, mogu doći samo revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS. Na tim podacima ćemo insistirati, jer sumnjamo da u tom segmentu ima elemenata korupcije i da se ova JU svjesno odriče značajnih sredstava, koja pripadaju budžetima entiteta i lokalnih zajednica, a u korist šljunkara ili interesnih grupa koji stoje iza njih u poslovima eksploatisanja bogatstva iz prirode'' - oglasili su se iz neformalne grupe građana "Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne".

Javna ustanova “Vode Srpske” su 31. marta raspisale Javni poziv za sklapanje ugovora za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz deset vodotoka u Republici Srpskoj. Prijave za učešće na tenderu privredna društva mogu podnositi do 11. aprila, kada će se u prostorijama Javne ustanove “Vode Srpske” u Bijeljini otvoriti ponude. Rok za uvođenje u posao odabranih izvođača radova je deset dana od izdavanja vodne saglasnosti i hidroloških uslova na lokalitetima, a rokovi za završetak radova će se precizirati u pojedinačnim ugovorima.

U vodotoku rijeke Ćehotine radovi su predviđeni na području opštine Foča, u Limu na području opštine Rudo, Velikoj Usori i Usori a području opštine Teslić. U Vrbanji su radovi predviđeni na području opštine Kotor Varoš, Uni na tri lokaliteta u Kostajnici i dva u Kozarskoj Dubici, Sani u Prijedoru i Novom Gradu, Mlječanici na tri lokaliteta u Kozarskoj Dubici. Izuzetno, radovi u rijeci Savi na lokalitetu Dolina u Gradišci izvodiće se brodom. Predviđeni su i radovi u koritu rijeke Vrbas na području Laktaša, kao i na rijeci Drini na području Zvornika na lokalitetu Branjevo.

Prema informacijama iz Javne ustanove zadužene za upravljanje vodotokom u RS, u budžet entiteta po osnovu posebnih vodnih naknada prikupljeno je ukupno 21,2 miliona KM. Prikupljeni iznos je nešto manji u odnosu na rekordnu 2021. godinu, kada je po osnovu vodnih naknada ostvaren priliv u budžete entiteta i lokalnih zajednica u iznosu od 21,7 miliona KM. Za razloge smanjenog priliva sredstava Javna ustanova “krivi” nepovoljnu hidrološku situaciju u 2022. godini, zbog čega je u RS ostvarena smanjena proizvodnja električne energije korišćenjem hidroenergije, a samim tim su smanjeni i prihodi od posebnih vodnih naknada za upotrebljenu vodu za proizvodnju električne energije korišćenjem hidroenergije.

Pored ovih naknada, prikupljanje sredstava je i na osnovu naknade za vode za piće u javnom vodosnabdijevanju, za zahvatanje vode za druge namjene i druge slučajeve namijenjene za ljudsku upotrebu, za ispuštanje otpadnih voda, naknada za zagađenu vodu, od subjekata koji vrše uzgoj ribe, kao i subjekta koji proizvode, prodaju ili uvoze vještačka đubriva i hemikalije za zaštitu bilja.

Da obveznici i dalje nerado plaćaju ove naknade svjedoči podatak iz informacija pomenute javne ustanove da je u prošloj godini za neredovno plaćanje  bilo 1946 opomena za obveznike posebnih vodnih naknada, što je ipak manje za 1640 u odnosu na 2021. godinu. To je za JU „Vode Srpske“ pokazatelj ozbiljnijeg i odgovornijeg odnosa obveznika u izmirenju posebnih vodnih naknada.

Inače, Zakonom o vodama utvrđena je raspodjela sredstava od posebnih vodnih naknada na način da 30 odsto pripada budžetima lokalnih zajednica, dok se preostalih 70 odsto sredstava uplaćuje na račun posebne namjene za vode i za zaštitu životne sredine.

“Ono što je za nas posebno važno je koliko se naknada ubire od vađenja riječnog materijala, odnosno eksploatacije šljunka iz riječnih korita. Ali, do sada se pokazalo da ti podaci nisu dostupni, jer ih očigledno u “Vodama Srpske” nerado daju i do njih kako se do sada pokazalo, mogu doći samo revizori Glavne službe za reviziju javnog sektora u RS. Na tim podacima ćemo insistirati, jer sumnjamo da u tom segmentu ima elemenata korupcije i da se ova JU svjesno odriče značajnih sredstava, koja pripadaju budžetima entiteta i lokalnih zajednica, a u korist šljunkara ili interesnih grupa koji stoje iza njih u poslovima eksploatisanja bogatstva iz prirode” – oglasili su se iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”.

Podsjećaju da su se, u februaru prošle godine, usprotivili donošenju Pravilnika o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji vađenju materijala iz vodotoka. Njime je „Vodama Srpske“ dozvoljeno, uz odobrenja Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, da bez raspisivanja Javnog poziva dodjeljuju koncesione ugovore.

“Argumentovano ukazujemo da će samo u jednom slučaju budžet RS i lokalnih zajednica Modriča, Vukosavlje i Šamac time izgubiti više miliona maraka. Osim što postupak dodjele posla za izvođenje radova u koritu rijeke Bosne nije bio transparentan, ekstra profit ostvariće preduzeće iz Modriče „Martić inter-copp“ d.o.o., koje je do 2025. godine dobilo ugovore na čak sedam dionica duž korita rijeke Bosne od Modriča do Šamca. Cijena koju plaćaju JU “Vode Srpske”, za dozvoljenih 1,7 miliona kubika, je minimalnih 1,55 KM po m3, što je sramota ove države i onih koji vladaju u njoj godinama. Oni dozvoljavaju da ih bogati i privilegovani pojedinci pljačkaju. A političari i donosioci korupcionaških zakonskih rješenja pljačkaju građane“ – nisu štedjeli kritike u obraćanju Grupi iz jednog neprivilegovanog šamačkog šljunkarskog preduzeća.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije