Građanski aktivizam

USTAVNA APELACIJA: Borba s pravosuđem za HE Buk Bijela

Organi javne vlasti vrlo često proizvoljno i pogrešno tumače zakonske odredbe. Naročito kada se donose odluke u oblasti okoliša koje su prije svega političke prirode, a ne sa svrhom zaštite okoliša.

Udruženje Aarhus centar u BiH pokrenulo je Ustavnu apelaciju u nastojanju da očuva HE Buk Bijela na Drini.

Aarhus centar obratio se Ustavom sudu BiH Bosne i Hercegovine nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske odbio zahtjev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda u Banjoj Luci u predmetu davanja ekološke dozvole HE Buk Bijela.

Podsjećamo, Vrhovni sud RS naveo je da nije potrebno provoditi novu studiju utjecaja za HE Buk Bijela, ukoliko nije došlo do promjene uslova na temelju kojih je izdata prethodna dozvola.

Na papiru sve savršeno

Pravna savjetnica u Udruženju Aarhus centar u BiH Nina Kreševljaković ističe da je ekološka dozvola izdata 2019. godine.

– Što se tiče promjene uslova, konkretna istraživanja nisu ni vršena osim studije uticaja koja je stara jednu deceniju. Upravo zato i potenciramo potrebu da se uradi nova studija. Tražimo da se utvrdi da li je zaista došlo do promjene uslova. Bez studije je teško bilo šta tvrditi – dodaje Kreševljaković za D24/7.

Ističe kako su na papirima zakonska rješenja o zaštiti okoliša gotovo savršena i postoje. No, baš kao i u drugim slučajevima, problem nastaje kod primjene.

Kreševljaković: Ova oblast je idealno tlo za kriminal i korupciju

– Organi javne vlasti vrlo često proizvoljno i pogrešno tumače zakonske odredbe. Naročito kada se donose odluke u oblasti okoliša. Te odluke su prije svega političke prirode, a ne sa svrhom zaštite okoliša – kaže Kreševljaković.

Dodaje i da u našem društu zauzimanje jasnog i jedinstvenog stava javnosti u oblasti zaštite okoliša uglavnom izostaje. Razlog je lako predvidjeti – egzitencijalna pitanja ne dopuštaju da se na listu životnih prioriteta stave i ona okolišna.

Idealno tlo za kriminal i korupciju

Kreševljaković ističe i da je zato upravo ova oblast idealno tlo za kriminal i korupciju. Za obogaćivanje na račun prirodnih resursa. I na račun svih nas koji bismo trebali imati pravo glasa o korištenju prirodnih resursa.

– Što se tiče konkretno slučaja Buk Bijela, ona predstavlja prije svega interes Republike Srpske. I zato je slučaj izuzetno teško osporavati pred sudovima koji bi trebali biti neovisni, ali bi se o tome dalo posebno diskutovati. Kada su u pitanju pravna sredstva koja su iskorištena za osporavanje ekološke dozvole, slučaj se trenutno nalazi na Ustavnom sudu BiH, obzirom da je tužba odbijena na Okružnom sudu Banja Luka i Vrhovnom sudu RS – kaže Kreševljaković.

Naši demokratski alati

Kada je riječ o okolišu, važno je upoznati građane s činjenicom da je temeljni dokument u Bosni i Hercegovini Aarhuska konvencija. Ona propisuje prava na pristup informacijama, učešće javnosti u procesu donošenja okolišnih odluka i pristupa pravosuđu u oblasti okoliša. Svaki čovjek ima pravo da se upozna sa svim relevantnim informacijama koje se tiču okoliša, kao i da participiraju u procesu donošenja okolišnih odluka.

– Građani moraju znati da odluke kako će se neki prirodni resurs koristiti ne donose ljudi na vlasti po slobodnoj volji, već moraju uzeti u obzir mišljenje javnosti. Javnost ima pravo da učestvuje na javnim raspravama. Također  i da dostavlja pismene komentare na određene odluke i da aktivno sudjeluje u kreiranju odluka. Ako se građanima uskraćuje pravo na pristup informacijama i učešće u procesu donošenja odluka, tada imaju mogućnost pristupa pravosuđu. Odnosno da tuže sve odluke koje nisu ishodovane u duhu Aarhuske konvencije – navodi Kreševljaković.

BiH se obavezala

Bosna i Hercegovina je potpisnica Aarhuske konvencije od 15. septembra 2008. godine. Naša se država kao buduća članica Evropske unije obavezala na snažno uključivanje javnosti u donošenje odluka, koje se odnose na okoliš, kao jedan od svojih prioriteta u godinama koje slijede.

Pa ipak, udruženja za zaštitu okoliša i 14 godina poslije, biju bitke za transparentno i zakonito postupanje u izgradnji hidroelektrana.

Aarhus centar je na Ustavni sud uputio više apelacija za suđenje u razumnom roku, s obzirom na to da im se često dešava da sudski procesi traju po 3 ili više godina, a za to vrijeme bivaju izgrađena i puštena u pogon postrojenja koja imaju nelegalne dozvole.

Udruženja za zaštitu okoliša i 14 godina poslije biju bitke za transparentno i zakonito postupanje u izgradnji hidroelektrana

– Čekajući godinama presude, pravni lijekovi se pokazuju kao potpuno neefikasni, što predstavlja veliki problem. Taj problem je posebno izražen u Kantonu Sarajevo jer je sud preopterećen. Što se tiče ishoda suđenja, iako nam se put ka pravdi čini jako dug i nedostižan, iskustvo nam je pokazalo da smo naposljetku ipak ostvarili naša prava i zadovoljili pravdu – dodaje Kreševljaković.

Lista je duga

Javnost još nema dovoljno izgrađenu svijest o svojim pravima i obavezama u očuvanju okoliša. Vodeći brige o egzistenciji, zanemaruju činjenicu da narušavanje okoliša upravo vodi do ugrožavanja egzistencije.

– Ako uništimo sve vodotoke, nećemo imati pitku vodu i morati ćemo uvoziti istu, te to sve skupo plaćati. Ako zagađujemo zrak, udišemo otrovna isparavanja i to dovodi do raznih vrsta rakova, a prije svega raka pluća. Ako uništavamo tlo, sve ono što sadimo će biti kontaminirano raznim štetnim metalima, a onda to ulazi u lanac ishrane i svi zajedno se trujemo i oboljevamo. Ako uništavamo šume, ostajemo bez izuzetno značajnog prirodnog resursa, od kojeg imamo višestruke koristi itd – zaključuje Kreševljaković.

Lista potencijalnih opasnosti je predugačka i krajnje je vrijeme da se ljudi osvijeste i počnu razmišljati šire od svoje svakodnevnice.

Letargijom, nečinjenjem uskraćujemo sebi pravo na očekivanja za bolje sutra. Ne smijemo čekati da neko drugi spašava prirodu za nas jer to nije zadatak nekog drugog, to je zadatak svih nas

Mnogo toga možemo uraditi, jer raspolažemo demokratskim i pravnim lijekovima. Potrebno je da se probudimo, upoznamo s pravima i mogućnostima, te generacijama koje dolaze ostavimo prirodu u stanju koje im neće ugrožavati zdravlje i egzistenciju.

__________________________________________________________________________________________

Apelacija – priziv višem sudu, pozivanje, imenovanje. Žalba, odnosno pritužba na odluku prvostepenog (nižeg) suda

Građani u akciji