Prelog, zajedno sa okolnim mjestima, predstavlja grad koji predvodi u Hrvatskoj po procentu selektivno sakupljenog otpada, te ulazi u mrežu Zero Waste Cities – gradova bez otpada. Prelog je značajno unaprijedio postotak odvojeno sakupljenog otpada sistemom prikupljanja „od vrata do vrata“, te odvojenim sakupljanjem biorazgradivog otpada od domaćinstava. Tako danas, procenat selektivno sakupljenog otpada za sam grad Prelog iznosi blizu 70%, a dobri rezultati se vide i u vidu prevencije stvaranja otpada- prosječan stanovnik Preloga je u 2020. godini stvorio samo 70 kg miješanog otpada, dok je prosjek za Republiku Hrvatsku 245 kg po stanovniku za godinu dana.
U okviru komunalnog preduzeća Pre-kom uz reciklažno dvorište i sortirnicu reciklabilnog otpada (papir, karton, staklo, metal, plastika, gume, električni otpad, opasni otpadi, td.), radi i kompostana kapaciteta 7200 tona godišnje, te prvi Centar za ponovnu uporabu u Hrvatskoj, gdje se predmeti prodaju po simboličnoj cijeni, koja pokriva troškove njihove popravke. Građani se, uz edukaciju, i finansijski podstiču da smanjuju stvaranje otpada i razdvajaju stvoreni otpad, kroz naplatu po količini stvorenog miješanog otpada – koliko baciš toliko platiš.
Nakon Preloga susjedni grad Koprivnica, iako još uvijek nije zvanično u mreži Zero Waste Cities, je svijetao primjer brzog napretka po količini selektivno prikupljenog otpada, te sa 55.75% odvojeno prikupljenog otpada je druga u Hrvatskoj. Ovako dobre rezultate, Koprivnica takođe duguje selektivnom prikupljanju reciklabilnog i biorazgradivog otpada „od vrata do vrata“, te sistemom naplate po količini stvorenog miješanog otpada, ali i podsticanjem stanovnika da kompostiraju u svojim domaćinstvima, ukoliko imaju uslove. Koliko upravljanje otpadom u Koprivnici dobro funkcioniše uvjerili smo se posjetivši dva reciklažna dvorišta, te modernizovanu kompostanu Herešin, kapaciteta 9000 tona biootpada godišnje. Naša domaćica u Koprivnici, Sonja Markić, iz Gradskog komunalnog preduzeća Komunalac, istakla je zadovoljstvo razmjenom iskustava u upravljanju otpadom sa predstavnicama Centra za životnu sredinu i da se nada da će iskustva i ideje iz Koprivnice poslužiti kao primjer.
Primjer Preloga i Koprivnice pokazuje koliko se mnogo na unapređenju upravljanja otpadom može postići uz dobru volju i zajednički cilj grada i komunalnih preduzeća. Predstavnici ovih gradova i njihovih komunalnih preduzeća su spremni podijeliti svoja iskustva, te se nadamo da će i gradovi iz Bosne i Hercegovine biti spremni da nauče iz njih i primijene ih.
