Regija i svijet

Hrvatska: Predsjednica Evropske federacije novinara napad ministrice na novinarku portala Telegram označila kao apsolutno nedopustiv

Hrvatska, ponašanjem svojih političara, uporno pokazuje da pripada Balkanu (u najgorem smislu tog izraza), a da će trebati još puno vremena da i suštinski a ne samo formalno postane dio Evropske unije. Od bahatosti i vulgarnosti njihovog predsjednika, korupcijskih afera koje se redaju kao na industrijskoj traci, političara koji se miješaju u unutrašnje stvari susjedne države, sklonosti istorijskom revizionizmu, itd. sve do odnosa prema novinarima, koji kombinuje netransparentnost, uvredljivost i bahatost. Ovih je dana, npr. portal Telegram objavio istraživački tekst u kome je novinarka Dora Kršul otkrila kako je ministrica kulture i medija (Obuljen Koržinek) pod vrlo čudnim okolnostima i bez javnog konkursa isplatila 19,1 milion kuna Geodetskom fakultetu, za snimanje zgrada nakon potresa. Nešto kasnije, ministrica se grubo i na ličnom nivou obrušila na novinarku, dovodeći u pitanje njen integritet i profesionalizam. Maja Sever, predsjednica ugledne Evropske federacije novinara taj napad ocijenila je nedopustivim. Njenu reakciju prenosimo u nastavku. (Antikorupcija)

U Izvješću Rule of Law Europske komisije za Hrvatsku za 2023. i ove se godine navodi da, iako je pravni okvir za pristup informacijama ažuriran, kašnjenja u obradi zahtjeva novinara od strane javnih tijela ostaju problem u nekim slučajevima. Godine 2022. Ured Povjerenika za informiranje zaprimio je 40 pritužbi i 43 žalbe novinara o pristupu informacijama.

Dok izvješće Rule of Law govori o zahtjevima temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, Ministarstvo kulture i medija međutim mjesecima nije odgovaralo na pitanja iz standardnih novinarskih upita portala Telegram. Kolege iz Telegrama slali su vrlo konkretna pitanja o poslu s Geodetskim fakultetom, no jasni odgovori ministarstva Nine Obuljen Koržinek su izostali.

Tako se ne gradi kvalitetno medijsko okruženje

Kolege iz Telegrama podnosili su, zatim, zahtjeve temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, čime je Ministarstvo kulture i medija cijelu priču odvuklo u dugih sedam mjeseci istraživanja o tome kako su trošili javni novac.

Kao članica EU Hrvatska se deklarira kao zemlja koja prepoznaje medijski pluralizam i medijske slobode kao ključne stupove demokracije. U takvom društvu nužno je da predstavnici izvršne vlasti jasno i nedvosmisleno odgovaraju novinarima – napose javnosti – na sva pitanja od javnog interesa, posebno ona o tome kako troše javni novac. I kada su pitanja teška, treba krenuti od sebe. Mjesecima ne odgovarajući na konkretna pitanja redakcije Telegrama, Ministarstvo kulture i medija lošim primjerom pokazuje kako se ne gradi sustav kvalitetnog i profesionalnog medijskog okruženja.

Pritom je reakcija ministrice kulture i medija, koja bi trebala graditi sustav zaštite novinara/ki – a kojom novinarku Doru Kršul i njezin rad naziva malicoznom, tendecioznim i zlonamjernim – apsolutno nedopustiva. Ona predstavlja još jedan pokazatelj kako nema prave političke volje da se ojača pluralizam medija i profesionalno novinarstvo u Hrvatskoj. Svojim radom kolegica Kršul pokazala je što znači i čemu služi i odgovara kvalitetno istraživačko novinarstvo – javnosti.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije