Građanski aktivizam

Organizacije civilnog društva zahtjevaju od Federalnih ministarstava finansija i zdravstva poštovanje zakonskih obaveza pri finansiranju Fonda solidarnosti

U BiH je sve moguće. Pa tako i da vlada kroz parlament “progura” budžet u kome je za Fond solidarnosti, odnosno liječenje najtežih bolesnika, odvojeno 5 puta manje novca nego što to zakon predviđa.

I u sretnijim zemljama od naše organizacije civilnog društva imaju pune ruke posla i bave se ozbiljnim temama. I nerijetko su u sukobu sa vlašću, zbog neslaganja sa njenom politikom.

Ali se one u tim zemljama ne bave nevjerovatnim poslovima, kao što je vršenje pritiska na vlast, kako bi je se natjeralo da poštuje zakon. Jer je to u pravnim državama nemoguća situacija. Zna se šta se dešava i gdje završavate kad kršite zakon. Pogotovo kao ministar ili premijer.

No, u BiH je sve moguće. Pa tako i da vlada kroz parlament “progura” budžet u kome je za Fond solidarnosti, odnosno liječenje najtežih bolesnika, predviđeno 5 puta manje novca nego što to zakon predviđa.

I to da to uradi i nakon što je na neprihvatljivost takvog ponašanja upozore i iz nevladinog sektora i iz medija, ali i iz institucije koja je glavni kontrolor trošenja javnog novca i sredstava – Ureda za reviziju, koji je nakon provedene finansijske revizije za 2021. konstatovao: „Navedeno za posljedicu ima duge liste čekanja za pružanje zdravstvenih usluga, kao i za lijekove koji se finansiraju iz sredstava Fonda solidarnosti, a može uticati na konačan ishod liječenja zbog čekanja.“.

I… ništa???

No, u nevladinom sektoru se ne predaju. Uostalom, kako da se predaš, kad su u pitanju životi? I oni potencijalnih korisnika Fonda solidarnosti, ali i svih nas ostalih, koji živimo u prostoru u kome pravna država ne funkcioniše i u kojim je vlast glavni generator nestabilnosti i bezakonja.

Ne zaboravljajući da u aktuelnom trenutku Vlada krši Zakon, organizacije civilnog društva pokušavaju stvoriti preduslove da to kršenje zakona i igranje sa zdravljem građana u doglednoj budućnosti prestane. Recimo od naredne budžetske godine.

Tim povodom, nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa je, uz podršku većeg broja organizacija civilnog društva, Ministarstvu finansija Federacije BiH uputile Zahtjev za primjenu odredbi Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH pri izradi Dokumenta okvirnog budžeta FBiH 2024–2026 i nacrta Budžeta Federacije BiH za 2024. godinu. A Ministarstvu zdravstva FBiH Zahtjev za primjenu odredbi Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH prilikom planiranja tekućeg transfera za Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH, u procesu izrade Dokumenta okvirnog budžeta FBIH 2024 – 2026 i nacrta Budžeta Federacije BiH za 2024. godinu.

Zahtjevi su upućeni zato što je, u skladu sa Zakonom o budžetima, u FBiH već započeo proces izrade budžeta i finansijskog plana za narednu fiskalnu godinu, te su i na ovaj način, “na vrijeme”, željeli da skrenu pažnju na, kako su naveli, višegodišnji propust u ovom procesu prilikom utvrđivanja pripadajućeg dijela Budžeta FBiH za potrebe rada Ministarstva zdravstva FBiH, odnosno kod planiranja sredstava za finansiranje Fonda solidarnosti FBiH.

U obrazloženju podnesenih zahtjeva, CCI podsjeća da je Fond solidarnosti FBiH uspostavljen 2002. Godine, da je njegovo finansiranje uređeno Zakonom o zdravstvenom osiguranju FBiH kojim je propisana obaveza Vlade FBiH da iz Budžeta FBiH za rad Fonda obezbijedi iznos sredstava identičan sredstvima obezbijeđenim po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.

Međutim, tu svoju zakonsku obavezu Vlada Federacije BiH nikada nije ispoštovala, čime je na direktan način uticala na kapacitet Fonda i njegovu mogućnost da građanima Federacije BiH, pacijentima, pruži odgovarajuću uslugu.

U 2023. godini je, tako, za potrebe finansiranja Fonda solidarnosti FBiH, umjesto 173 miliona KM, koliko joj iznosi zakonska obaveza, Vlada izdvojila tek 33,5 miliona KM.

“Na ovaj način je Vlada FBIH kroz Budžet FBIH za 2023. godinu planirala izvršavanje samo 19 odsto od svoje Zakonom propisane obaveze finasniranja Fonda solidarnosti FBiH. Pomenuti propust Vlade Federacije BIH je posebno značajan ako se u obzir uzme činjenica da je usljed hroničnog nedostatka finansijskih sredstava za potrebe rada Fonda solidarnosti FBIH uvedena praksa kreiranja listi čekanja pacijenata za određene usluge, čime su direktno ugrožena njihova prava u kontekstu prava na zdravstvenu uslugu u trenutku nastanka potrebe za istom. Pomenuti problem je više puta apostrofiran i od strane menadžmenta Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kada je ukazano na činjenicu da postoji disproporcija u potrebama pacijenata i raspoloživim finansijskim sredstvima i da Zavod nije u mogućnosti isfinansirati sve potrebe pacijenata bez značajnije podrške Vlade FBiH.”, stoji u obrazloženju zahtjeva koje su Centri civilnih inicijativa, uz podršku još 12 OCD, uputili Ministarstvu finansija i Ministarstvo zdravstva FBiH.

Zahtjeve su podržali Udruženje dijaliziranih i transplatiranih bolesnika FBIH, Udruženje distrofičara Bužim, Udruženje za razvoj društva KAP, Udruženje oboljelih od plućne hipertenzije – DAH, Udruženje oboljelih i liječenih od tumora „DONNA“ Bugojno, Savez oboljelih od rijetkih bolesti, Udruženje distrofičara Cazin,  Udruženje oboljelih od multiple skleroze – FENIKS Goražde, Udruženje za pomoć oboljelim od karcinoma „Sutra je novi dan“ Velika Kladuša, Udruga za unapređenje kvaliteta života „Futura“ Mostar, Udruženje mladih i djece oboljelih od šećerne bolesti u ZDK i Udruženje oboljelih od rijetkih bolesti Gračanica.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije