Građanski aktivizam

U popravak dobojskog kružnog toka se kao savjetnici uključuju i Holanđani. Civilni sektor zahtjeva utvrđivanje odgovornosti za ovaj građevinski promašaj i nastale dodatne troškove.

“Prije početka i prilikom izgradnje ovog kružnog toka iz Gradske uprave su obećavali i ubjeđivali nas da će biti poboljšan protok vozila i smanjene gužve, a umjesto toga gužve su povećane, izazvani su zastoji i kolone od deset kilometara i učinjena je višemilionska šteta korisnicima ove dionice magistralnog puta. S obzirom da je problem nastao zbog lošeg projektnog rješenja, Centar za humanu politiku traži da se utvrdi odgovornost upravljača puta, projektanta i revizora projekta još uvijek aktuelnog kružnog toka.”

Dobojlije, a sudeći po iskazanom interesovanju, i mnogi u okruženju, sa nestrpljenjem čekaju finalno arhitektonsko rješenje novog izgleda famoznog kružnog toka na ulazu u grad Doboj sa sjeverne strane, koji od puštanja u saobraćaj prije tri godine stvara problem vozačima, posebno kamiona.

Prema informacijama do kojih je portal Antikorupcija.info došao u Gradskoj upravi, pri kraju je izrada idejnog rješenja po provedenom postupku javne nabavke “Izrada Glavnog provedbenog projekta rješenja povećanja protoka kružnog toka na magistralnom putu MI-105 na ulazu u grad”. Grad je taj posao, direktnim sporazumom, dodijelio “Institutu za građevinu ‘IG’ Banja Luka”, a ugovor na iznos 5.850 KM bez PDV-a, potpisan je 12. februara 2024. godine. Prema prvobitno planiranoj dinamici, radovi na popravci kružnog toga su trebali biti izvedeni u ovom mjesecu, odnosno po samom otvaranju građevinske sezone.

“Kako su saobraćajnica i magistralni put u nadležnosti Puteva RS, imamo informacije da će se radovi izvesti tek idućeg mjeseca, jer po proceduri Putevi RS trebaju izvršiti reviziju projekta. U svojoj režiji ili će taj posao prepustiti nekom ovlaštenom privrednom subjektu, pa je za očekivati da će oni izabrati i izvođača radova” – kaže za portal Antikorupcija.info predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović, koji je je i zvanično pokrenuo pitanje funkcionalnosti dobojskog kružnog toka.

Početkom ove godine CHP je zvanično zatražio od Puteva RS da se zbog velikih gužvi, kilometarskih kolona i maltretiranja učesnika u saobraćaju hitno riješi problem sjevernog kružnog toka na magistralnom putu M-105 u Doboju.

“Prije početka i prilikom izgradnje ovog kružnog toka iz Gradske uprave su obećavali i ubjeđivali nas da će biti poboljšan protok vozila i smanjene gužve, a umjesto toga gužve su povećane, izazvani su zastoji i kolone od deset kilometara i učinjena je višemilionska šteta korisnicima ove dionice magistralnog puta. S obzirom da je problem nastao zbog lošeg projektnog rješenja, CHP traži da se utvrdi odgovornost upravljača puta, projektanta i revizora projekta još uvijek aktuelnog kružnog toka. Smatramo da do ovoga nije uopšte trebalo doći i da će popravku nestručno projektovane i izgrađene saobraćajnice ipak platiti građani, jer se radovi finansiraju iz njihovih džepova, odnosno iz budžeta” – izjavio je Dejanović.

Kilometarske gužve zbog kružnog toka u Doboju (Foto: L.D.)

Prema informacijama koje u vezi sa popravkom njihovog “arhitektonskog čuda” stižu u Doboj, radovi  na izgradnji koštaće do 100.000 KM, a u rješavanje problema uključiće se i stručnjaci iz Holandije, zemlje koja je usavršila projektovanje i izgradnju ovih vrsta saobraćajnica. Naime, kružni tok holandskog stila je sve rašireniji i u mnogim evropskim zemljama, a njegova posebnost je u širini prometnih traka i dizajniranje izlaznih i ulaznih tački na način da potaknu vozače na usporavanje.

A, prema još uvijek nezvaničnim informacijama o planiranim popravkama dobojskog kružnog toka, on će imati izlazni “bajpas” za grad, koji u postojećem rješenju nije imao, a betonske kocke uz krug zamijeniće asfaltna podloga, čime će se povećati širina trake.

Inače, prema informacijama našeg portala, postoje nagovještaji da će, na “popravni” morati ne samo ovaj nego više kružnih tokova u cijeloj BiH, jer se ne uklapaju u moderne saobraćajne tokove koji su u praksi u većem dijelu Evrope. Naime, sve je veći problem u odvijanju saobraćaja na cestama koje imaju klasični tipizirani kružni tok u prevozu specijalnih, odnosno tereta većih gabarita koji do skora nisu prolazili ili ulazili u BiH. To se nedavno pokazalo kao problem posebno u Zapadnoj Hercegovini, kada su dovoženi dijelovi za vjetroparkove, od kojih su neki bili dužine veće od 70 metara.

Na ove informacije u Doboju tvrde da kroz njihov kružni tok takav teret ne bi sigurno mogao proći, a da li će kroz novi nakon “popravnog” – ostaje da se vidi.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije