Umjesto konkretnih pokazatelja da su izvučene pouke iz prethodnih poplava, posebno onih koje su BiH zadesile u maju 2014. godine, zaduženi da stanovništvu obezbijede sigurnost njihovih života i imovine, pri prvim većim padavinama i prijetnjama od poplava daju nova obećenja, naravno, u milionskim iznosima.
Sezona novih poplava u RS otvorana je u Novom Gradu, Кozarskoj Dubici, Кostajnici i Prijedoru, a umjesto efikasnog odgovora nadležnih u zaštiti stanovništva i njegove imovine, te, utvrđivanja odgovornosti za to što se nove poplave ponovo dočekuju nespremno, novoizabrani predsjednik RS požurio je da obeća samo Prijedoru 15 miliona KM. Zapravo je samo ponovio obećenje koje je dao u aprilu prošle godine, a ponavljali su ga njegov prethodnik na funkciji Željka Cvijanović i tadašnji i aktuelni premijer Radovan Višković.
“Da nije zagrabio 56 miliona maraka iz republičkog budžeta za svoj kabinet, tih 15 miliona KM odmah je trebalo usmjeriti za zaštitu od poplava Prijedora, ali i 25 miliona KM potrebnih za zaštitu Doboja i opština u slivu rijeke Bosne koji više od osam godina čekaju ispunjenje njima datih obećanja i gledaju u nebo pri svakim obilnijim padavinama. Za žaljenje je i izjava direktora JU “Vode Srpske” da se poplave koje su pred vikend zahvatile gradove na sjeverozapadu RS nisu mogle spriječiti, osim da su ranije rekonstruisani kanali izgrađeni za vodozaštitu još u nekadašnjoj zajedničkoj državi”, reakcija je aktivista koji se zalažu za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne, a time i za adekvatniju zaštitu od poplava.
Kada je riječ o eksploataciji šljunka, kažu, sredstava za rekonstrukciju kanala, koji su u njihovom vlasništvu, a i za druge namjene, zasigurno bi bilo da ta ustanova uz prećutnu saglasnost Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS nije početkom ove godine dala saglasnost bez javnog poziva za vađenje 1,7 miliona metara kubnih riječnog materijala.
“Imali bi više ubranih sredstava za vodne naknade samo na tom poslu barem šest puta, koliko tvrde da bi dali drugi šljunkari za radove na sedam lokaliteta od Modriče do Šamca do 2025. godine. Ali su oni dati samo jednoj šljunkarskoj firmi za mizernu, odnosno minimalno dozvoljenu cijenu, što, logično, izaziva sumnje u korupciju”, tvrde aktivisti iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”.
Bilo kako bilo, u Novom Gradu, Кozarskoj Dubici, Кostajnici i Prijedoru, kao i Bihaćkoj krajini u FBiH, tek će da sagledavaju razmjere novih poplava, a sanacija će u najvećem obimu pasti na pleća poplavljenih, tj.građana.
Pored stambenih objekata, ugrožen je bio i drumski i željeznički saobraćaj, pa je tokom vikenda u prekidu bila dionica pruge Doboj – Novi Grad između stanica Prijedor i Omarska nakon što je izlivanje bujičnih voda ugrozilo bezbjedno odvijanje željezničkog saobraćaja. Problema je bilo na kontaktnoj mreži i telefonskim linijama između stanica Potkozarje – Piskavica, kao i ponovnom uspostavljanju telefonskih linija, a poplavljena je i radionica u Omarskoj kod Prijedora.
Zasad se još ne zna da li je u ovim poplavama došlo i do ljudskih žrtava. Naime, još nije tačno utvrđen uzrok smrti pronađenog muškarca prilikom uklanjanja odrona na magistralnom putu Novi Grad – Prijedor, na izlazu iz Novog Grada, a prve pretpostavke su da se radi o žrtvi nastalog klizišta nakon poplave na području tog grada.
Stanovnici koji su ugroženi od aktuelnih poplava, ali i oni koji se pribojavaju da sljedeći put njihovi životi i imovina mogu biti na meti, morat će da slušaju nova obećanja o zaštiti i pravdanja predstavnika vlasti. Poput onog koje je izašlo iz usta gradonačelnika Prijedora, koji je rekao da je Grad uradio jedan dio posla kada je u pitanju čišćenje i uređenje rječnog korita u dužini od 1,6 kilometara što, kako je rekao, “čini se nije bilo dovoljno”.
“Za razliku od naših tužilaštava koja štite korumpirane i odgovorne za poplave 2014. godine, njemačko tužilaštvo po službenoj dužnosti provodi istragu protiv odgovornih za prošlogodišnje julske poplave u ovoj državi. Osnovni sud u Doboju još nije zakazao pripremno ročište po tužbi koja je podnesena u januaru 2017. godine protiv Republike Srpske, Voda Srpske i grada Doboja, kojom se traži da se utvrdi da su tuženi odgovorni zbog nezaštićenosti Doboja od poplava, utapanja 11 Dobojlija i nastalu štetu, kao i da se obavežu da urede korito rijeke Bosne, izgrade odbrambene nasipe i objekte za odvodnju unutrašnjih voda i naknade štetu od poplave 2014. godine” – reakcija je Momira Dejanovića, predsjednika Centra za humanu politiku, koji podržava pomenutu neformalnu grupu građana u implemenaciji projekta “Podrška građana u borbi protiv korupcije”.
